loading

OBAVJEŠTENJE

11.10.2024. godine

IMA LI CRNA GORA DOVOLJNO LJEKARA?

 Pitam se, postoji li građanin koji se barem jednom nije zapitao isto, kada nije mogao da dobije termin kod ljekara specijaliste za sebe ili svog bližnjeg? Ako postoji, rado bih ga poštedio tereta mog poznanstva.

 Prije 10-ak dana sam, pred kraj smjene, oko 06.45h, pakujući ranac, svjedočio jednoj verbalnoj raspravi između moje drage koleginice i pacijenta. Tog radnog dana, 117. Vidno razdražljivog. Zatečenog. Ne zbog nekvalitetne usluge, što bi većina za kafanskim stolom voljela da čuje, već zbog namjere koleginice da prije ordiniranja terapije, koju je pritom isti zahtijevao, gle čuda, izvrši fizikalni pregled. Po završetku rasprave, i pregleda naravno, čuh je kako sebi u bradu reče, vrijedi li danas raditi u zdravstvu? To me natjeralo da se isto zapitam, da bih došao do nekoliko zaključaka, koji se odnose na ljudske resurse, a dotiču cijelu zajednicu. I vlastodršce, nadam se. Ljudski resursi su najznačajniji resursi zdravstvenog sistema svake države, a iz toga proizilazi činjenica da je planiranje razvoja ljudskih resursa u zdravstvu temeljni alat koji obezbjeđuje dostupnost kvalitetne zdravstvene zaštite, čime se direktno utiče na zdravstveno stanje stanovništva. Strateško planiranje ljudskih resursa u sistemu zdravstvene zaštite jedan je od značajnijih izazova za mnoge zemlje i njihova ministarstva zdravlja, naročito u zemljama gdje postoji nedostatak pojedinih zdravstvenih profesija. Izazova je mnogo

 Sa istim problemom se suočavaju i veći i bogatiji zdravstveni sistemi. U Crnoj Gori broj doktora medicine na 1.000 stanovnika je niži od evropskog prosjeka. Trenutno u Crnoj Gori ima oko 2,77 ljekara na 1.000 stanovnika, dok u evropskim zemljama taj prosjek iznosi oko 3,4 ljekara na 1000 stanovnika. Cijeneći taj podatak, potrebno je preduzeti određene korake u cilju stvaranja, očuvanja i unapeđenja zdravstvenog kadra, a tom pitanju najviše se trebaju posvetiti kreatori zdravstvenih politika. Međutim, ovaj problem ima široke okvire jer se zdravlje ne tiče samo medicinske struke nego i cjelokupnog društva jedne zemlje. Bez zdravog pojedinca i zajednice nema ni napretka društva, ni države. Samo zdrav pojedinac je radno sposoban, a samo radno sposobno društvo može biti generator ekonomskog razvoja jedne zemlje. Nerijetko se proces zadržavanja ljekara u zdravstvenom sistemu Crne Gore odvija u pogrešnom pravcu. Linearno povećanje plata, nezavisno od učinka i složenosti pruženih usluga, demotiviše ambiciozne ljekare a odgovara mediokritetima. Napadi na ljekare na radnom mjestu i nesankcionisanje počinilaca, ugrožavanje sigurnosti ljekara na radnom mjestu, preopterećenost, nelojalna konkurencija, priliv diploma sumnjivog kvaliteta sa obrazovnih institucija zemalja u regionu, učestale krivnične prijave zbog nesavjesnog pružanja ljekarske pomoći, upliv politike u struku, kadriranje i napredovanje na osnovu ličnih poznanstva i političkih preferenci i podobnosti, a ne na osnovu kompetentnosti i znanja, samo su neki od razloga koji doprinose odlivu ljekara iz javnog zdravstvenog sistema.

 Nažalost, napadi na ljekare, kako verbalni tako i fizički su učestaliji. Tome svjedočimo skoro svakodnevno. Na još veću žalost i našu bruku, takvi napadi u našem društvu se relativizuju i opravdaju. Razočaravajući je fakat za sav civilizovan svijet, kada društvo napad na ljekara pravda kojekakvim razlozima i bez imalo ustručavanja i dileme osuđuje zbog čega je ljekar nešto “zaslužio”. Ako je dilema integrisana u moralnom biću, zabrinjavajuće je gdje smo se uputili kao društvo u nedostatku iste. U tom kontekstu, ističem i odluku o uklanjanju krivičnog djela “Napad na ljekara pri pružanju ljekarske pomoći” iz Krivičnog zakonika Crne Gore, čime je eliminisana krivično-pravna odgovornost nasilnika i uskraćena zaštita crnogorskim ljekarima na radnom mjestu, a samim tim i kvalitet pružanja zdravstvene usluge, pa tako i nesmetano funkcionisanje zdravstvenog sistema. Takve i slične odluke doprinose da negativni obrasci ponašanja postaju prihvatljivi u društvu.

 Zbog svega prethodno pomenutog, cjelokupno društvo, na čelu sa ljudima koji kreiraju zdravstvenu politiku, treba raditi na kreiranju efikasnijeg i kvalitetnijeg zdravstvenog sistema koji je privlačniji za, naglašavam, kompetentan medicinski kadar. To akcentujem iz razloga što kvalitet zdravstvene usluge neposredno zavisi od kvantuma znanja i vještina ljekara.

 Dok se ne eliminišu barem neki od navedenih, gorućih razloga, Crna Gora će se i u narednom periodu suočavati, sa već sada ozbiljnim problemom koji ne trpi odlaganje i improvizaciju. Vrijeme je svemu ograničenje, pa i mogućnostima. I ljudskoj spoznaji. Samo mu želja i volja prkose.

Impresija mladog doktora dobitnika godišnje nagrade „Komora najboljem studentu medicine“ za 2022. godinu.

_____________________________________________________________________________________________________________

SEEMF

11.09.2024. godine

13. Medicinski forum jugoistočne Evrope (SEEMF) održao se od 4 – 8 septembra u Bečićima, a koji je akreditovan od strane European Accreditation Council for Continuing Medical Education (EACCME).

Kongres je okupio vodeće stručnjake iz regiona i šire i pružio jedinstvenu priliku za razmjenu znanja, iskustava i najnovijih dostignuća iz oblasti medicine. Program kongresa obuhvatio je niz predavanja, radionica i panel diskusija koje su obogatili stručnu zajednicu i unaprijedili medicinsku praksu u našem regionu.

Kongres je na svečanom otvaranju pozdravio ministar zdravlja dr Vojislav Šimun koji je kazao da održavanje tako renomiranog stručnog skupa u Crnoj Gori svjedoči o povjerenju i privilegiji koja je ukazana Ljekarskoj komori Crne Gore, a samim tim i državi.

„Želim posebno da naglasim značaj Ljekarske komore u organizaciji ovog skupa, koja kao krovna strukovna organizacija u našoj zemlji, zajedno sa Ministarstvom zdravlja, stoji na braniku interesa ljekarske struke i profesije i aktivno učestvuje u kreiranju zdravstvene politike“, kazao je Šimun.

On je istakao da Ljekarska komora učestvuje u izradi svih strateških dokumenata u oblasti zdravstva. Šimun je dodao da je cilj kongresa višestruk, a dominantna je razmjena međusobnog iskustva i znanja, kao i upoznavanje i povezivanja ljekara iz regiona, ali i drugih djelova Evropa i svijeta, u svrhu što boljeg liječenja pacijenata.

Predsjednica Ljekarske komore Crne Gore dr Žanka Cerović naglasila je da crnogorski ljekari zaslužuju upravo takve skupove, na visokom stručnom nivou, a Crna Gora da bude domaćin uvaženim gostima.

„Vijek u kojem živimo nametnuo je interdisciplinarnost kao aksiom u pristupu nalaženja odgovora koje svakodnevno medicinska praksa postavlja pred nama. Naučni program i eminetni učesnici ovog kongresa su garant najkavalitetnije razmjene savremenih znanja i iskustava u okviru razvoja medicinske nauke i prakse“, kazala je Cerović

Ona je dodala da značaj kongresa potvrđuje i akreditacija od Evropskog savjeta za akreditaciju i kontinuiranu medicinsku edukaciju, koja je taj skup visoko bodovala, što govori o nivou i kvalitetu naučnog skupa.

Konstatovano je da je Medicinski Forum jugoistočne Evrope – Southeast European Medical Forum – zaista naziv koji je već opravdao svojim angažovanjem značajno mjesto za medicinu ovog dijela Evrope ali i čitavog Starog kontinenta. Predsjednik Medicinskog foruma jugoistočne Evrope (SEEMF), prof. dr Andrey Kehayov, rekao je da je to udruženje jedno od najživljih i najdinamičnijih medicinskih udruženja u ovom vijeku, po svojim modernim pristupima i sposobnostima prikupljanja međunarodne medicinske ekspertize.

Skup je pozdravila i predsjednica Svjetske medicinske asocijacije (WMA) dr Lujain Alqodmani koja je istakla da je prioritetno zalaganje da svi građani svijeta, nezavisno od politike, imovinskog statusa, pola, seksualne orijentacije, moraju dobiti jednaku zdravstvenu zaštitu.

U nastavku pogledajte video sa 13. Medicinskog foruma

_____________________________________________________________________________________________________________

DOPIS

03.09.2024. godine

FOND ZA ZDRAVSTVENO
OSIGURANJE CRNE GORE
n/r Direktoru
g. dr Vuku Kadiću

Poštovani,
 Članovi Ljekarske komore Crne Gore iz primarne zdravstvene zaštite su se obratili za pomoć ukazujući na neprimjeren ,,teror,, kojim su izloženi na dnevnom nivou, kako od strane inspekcije tako i od strane nezadovoljnih pacijenata i samim tim onemogućeni da rade svoj naporan i odgovoran posao na valjan način.

 Donošenjem Pravilnika o načinu ostvarivanja prava n aprivremenu spriječenost za rad i ostvarivanja prava na naknadu zarade za vrijeme privremene spriječenost i za rad ("Sl CG", br. 36/22 od 06.04.2022) od strane Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore bez konsultacija ljekara sa svih nivoa zdravstvene zaštite i konsultacije Ljekarske komore Crne Gore, kao vrhovne profesionalne organizacije, predstavlja klasično odlučivanje nekompetentnih lica na uštrub najviše vrijednosti jednog društva - zdravlja čovjeka koje dobro smo obavezni da štitimo ne samo Hipokratovom zakletvom već i Krivičnim zakonikom Crne Gore. Kažnjavanje ljekara primarne zdravstvene zaštite koji propišu bolovanje u trajanju koje je opredijelio ljekar specijalista ili subspecijalista je nezapamćeno postupanje i prema ljekarima i prema pacijentima i u odnosu na to Ljekarska komora Crne Gore neće ćutati.

 Razumijemo potrebu provjere opravdanosti trajanja bolovanja i time zaštite budžeta Crne Gore i radnog procesa kod crnogorskih poslodavaca, ali mehanizam kojim će se riješti ovaj problem mora biti izraz zajedničkih nastojanja Ljekarske komore Crne Gore, doktora sa svih nivoa zdravstvene zaštite, sa naglaskom na doktore iz primarne zdravstvene zaštite kao i Fonda za zdravstvo Crne Gore, drugim riječima pravnik ne može da se miješa u ingerencije koje se tiču isključivo medisincke nauke i ne može da cijeni opravdanost dužine privremene spriječenosti za rad propisanog od strane subspecijaliste, specijaliste ili doktora medicine, a što se prednje označenim pravilnikom čini.

 Za svaku saradnju stojimo Vam na raspolaganju.

 U nadi da ćete ovaj dopis doživjeti kao konstruktivan doprinos uređenju ovog važnog pitanja primite naše srdačne pozdrave,

Predsjednica
dr Žanka Cerović

_____________________________________________________________________________________________________________

OBAVJEŠTENJE

29.07.2024. godine

Zadovoljstvo nam je da vas pozovemo na peti Globalni Kongres Regenerativne Medicine koji će okupiti više od 80 stručnjaka iz cijelog svijeta, od 6. do 8. septembra u Budvi.

Ovaj prestižni događaj, akreditovan od strane Evropskog akreditacionog savjeta za kontinuiranu medicinsku edukaciju (EACCME) sa maksimalnih 13 evropskih CME kredita, okuplja internacionalne doktore i lidere iz različitih oblasti kako bi govorili o najnovijim dostignućima u regenerativnoj medicini.

Posle uspjeha u Bugarskoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Turskoj i Srbiji, kongres će se u septembru održati u Crnoj Gori, u hotelu Splendid. Tokom tri dana aktivnog programa preko 80 međunarodnih doktora će se baviti istraživanjem matičnih ćelija, neuroregeneracijom, ginekologijom, urologijom, ortopedijom i sportskom medicinom, endokrinologijom, parodontologijom, estetskom medicinom, plastičom hirurgijom, dermatologijom, itd. Panelisti su priznati i višestruko nagrađivani lideri u svojim oblastima, sa bogatim internacionalnim iskustvom.

Peti Global Regenerative Congress predstavlja jedinstvenu priliku za sve profesionalce u oblasti regenerativne medicine da se povežu, razmijene znanja i iskustva i da se upoznaju sa najnovijim dostignućima i istraživanjima u ovoj oblasti.

Crna Gora po prvi put ima priliku da bude centar svjetske regenerativne medicine, zato smo za sve učesnike koji dolaze iz zemalja Zapadnog Balkana obezbijedili specijalni paket za trodnevno učešće u iznosu od 249$.

Ne propustite priliku da budete dio najznačajnijeg događaja koji postavlja standarde u medicinskoj edukaciji i inovacijama ka unapređenju zdravlja i dobrobiti pacijenata širom svijeta.

Za više informacija i registraciju posjetite naš sajt: www.grcongress.com

_____________________________________________________________________________________________________________

ZAŠTITIMO LJEKARE

22.07.2024. godine

U prethodnoj sedmici u Crnoj Gori su se desila dva napada na ljekare prilikom pružanja medicinske pomoći. Jedan napad desio se u Urgentnom centru Kliničkog centra Crne Gore, a drugi u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć, područna jednica Nikšić.

Podsjećam Vas da je Ljekarska komora Crne Gore neposredno prije ovih nemilih događaja uputila Skupštini Crne Gore i Vladi Crne Gore reagovanje povodom ukidanja krivično pravne zaštite ljekara. Istaći ću da Ljekarska komora Crne Gore nije bila obaviještena o navedenom tako da je potpuno slučajno, nakon žalbe, doktorice iz Doma zdravlja Podgorica konstatovala da je izbrisan član 152a „Napad na ljekare pri pružanju ljekarske pomoći“ iz Krivičnog zakonika Crne Gore.

Istakli smo da se navednim ne samo ugrožava psihofizički integritet ljekara na radnom mjestu već i pravo pacijenta na dobijanje adekvatne zdravstvene usluge koje bi u tom momentu bilo ugroženo. Napominjem da se navedeni član zakona u praksi pokazao adekvatnim i značajnim i na osnovu njega su već izrečene nekolike zatvorske kazne za počinioce.

Na osnovu odgovora Ministarstva pravde na naše reagovanje zaključili smo da ipak ovo od strane njih nije adekvatno shvaćeno te smo im uputili još jedno vrlo detaljno pojašnjenje.

Nadam se da će ova dva nemila događaja uticati na odluku Ministarstva pravde da vrati izabrani član Zakona, a time omogući sigurnost i zaštitu ljekara od strane države. Istaći ću da se za strogo kažnjavanje lica koja su imala udjela u napadu na ljekare u oba slučaja založio i ministar zdravlja g. Šimun.

Zaključujem da država mora zaštiti ljekare i istovremeno omogućiti pacijentima zakonom proklamovano pravo na zdravstvenu zaštitu.

_____________________________________________________________________________________________________________

REAGOVANJE

01.7.2024. godine

POVODOM UKIDANJA KRIVIČNOPRAVNE ZAŠTITE LJEKARA

Skupština Ljekarske komore Crne Gore iskazuje duboko neslaganje i oštar protest zbog brisanja člana 152a iz Krivičnog zakonika Crne Gore. Na ovaj način uskraćena je krivičnopravna zaštita crnogorskim ljekarima i ugrožen sam sistem pružanja zdravstvene zaštite.

Naime, Krivičnim zakonikom je bilo propisano krivično djelo:

NAPAD NA LJEKARE PRI PRUŽANJU LJEKARSKE POMOĆI

Član 152a

 “Ko napadne ili prijeti da će napasti ljekara pri pružanju ljekarske pomoći ili u vezi sa pružanjem ljekarske pomoći, kazniće se zatvorom do tri godine.
 Ako je pri izvršenju djela iz stava 1 ovog člana ljekaru nanesena laka tjelesna povreda ili je prijećeno upotrebom oružja, učinilac će se kazniti zatvorom od tri mjeseca do pet godina.
 Ako je djelo iz stava 1 ovog člana izvršeno u grupi ili na organizovan način, učinilac će se kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina.
 Za pokušaj djela iz st. 1, 2 i 3 ovog člana, učinilac će se kazniti zatvorom od šest mjeseci do jedne godine."

Zakonom o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore (Zakon je objavljen u "Službenom listu CG", br. 110/2023 od 12. 12. 2023. godine) članom 29 brisan je prednje citiran član 152a. U obrazloženju predloga, poslovne oznake 08-040/23-5614/4 od 6. decembra 2023. godine, za brisanje citiranog člana Vlade Crne Gore stoji:

"Članom 29 Predloga zakona izvršeno je brisanje člana 152a ovog zakonika. Naime, Zakonom o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore („Sl. List CG“, br.145/2021) u članu 142 ovog zakonika uveden je pojam Poslovi od javnog značaja koji se odnosi na obavljanje profesije ili dužnosti koja je povezana sa povećanim rizikom za bezbjednost lica koje je obavlja u oblasti javnog informisanja, zdravstvene zaštite i pravne pomoći pred sudskim i drugim državnim organima, ali i kvalifikovani oblici određenih krivičnih djela (teško ubistvo, teške tjelesne povrede, prinuda i ugrožavanje sigurnosti) koja postoje ukoliko su učinjena prema licima koja obavljaju poslove od javnog značaja u vezi sa obavljanjem tih poslova (uključujući i zdravstvenu zaštitu). Imajući u vidu da je izmjenama iz 2021. godine već inkriminisan napad na ljekare, a da bi se sistematika samog Krivičnog zakonika očuvala, bilo je neophodno brisati navedeni član, kako bi se izbjegli problemi u praksi zbog postojanja duple inkriminacije."

Iz prednje navedenog obrazloženja proizilazi da predlagač predmetnih izmjena nije prepoznao da je zaštićeno dobro kod pomenutih krivičnih djela različito. Kod prvog - “Poslovi od javnog značaja” zaštićeno dobro je bezbjednost lica koja se bave profesijama od javnog značaja, dok kod brisanog krivičnog djela "Napad na ljekare pri pružanju ljekarske pomoći” zaštićeno dobro je zdravstveni sistem i građani koji ostaju uskraćeni za zdravstvenu zaštitu. Dakle u prvom slučaju, zakonodavac štiti nezavisnost i samostalnost u obavljanju profesija od javnog značaja, dok u drugom slučaju zaštićeno dobro je nesmetano funkcionisanje zdravstvenog sitema, dakle neprekidno i pravovremeno pružanje zdravstvene zaštite. Za ukazati je da se Ustavom Države Crne Gore članom 69 svakome garantuje pravo na pravovremenu i efikasnu zdravstvenu zaštitu. Radi pojašnjenja, napadom na ljekara, pored njegovog tjelesnog integriteta ugrožava se zdravlje svih građana koji su toga dana trebali da ostvare zdravstevnu zaštitu, jer je upitno koliko je ljekar spreman da nakon napada nastavi sa zdravstvenim zbrinjavanjem građana zakazanih za taj dan čime se direktno krši navedeni član Ustava Crne Gore, a što ljekarsku profesiju čini značajno drugačijom od poslova od javnog značaja iz člana 142 Krivičnog zakonika.

Takođe, činjenica da je crnogorski zakonodavac propisao zdravstvenu zaštitu kao zaštićeno dobro i to članom 290 Krivičnog zakonika – “Nesavjesno pružanje ljekarske pomoći” i članom 292 “Neukazivanje ljekarske pomoći”, što kod ostalih profesija od javnog značaja nije slučaj, ukazuje na opravdanost propisivanja zasebnog krivičnog djela zbog očiglednog postojanja povećane i profesionalne i krivičnopravne odgovornosti prilikom obavljanja ljekarske djelatnosti.

Na kraju za ukazati je da je u vremenskom intervalu od samo dvije godine koliko je bio na snazi brisani član 152a zaživio kroz tri sudske presude od čega je u jednom slučaju izrečena zatvorska kazna, dok je u preostala dva slučaja izrečena uslovna osuda.

Imajući u vidu navedeno obraćamo se Skupštini i Vladi Crne Gore sa zahtjevom da se krivično djelo NAPAD NA LJEKARE PRI PRUŽANJU LJEKARSKE POMOĆI vrati u Krivični zakonik kao posebno krivično djelo, kako je to ranije bilo propisano.

SKUPŠTINA
LJEKARSKE KOMORE CRNE GORE
Dr Snežana Ćorac

_____________________________________________________________________________________________________________

DAN LJEKARSKE KOMORE

20.6.2024. godine

“Ovo je kuća svakog crnogorskog ljekara”: Ljekarska komora više nije podstanar, poslije 29 godina kupljen poslovni prostor

Prvi put od osnivanja 1995. godine, Ljekarska komora Crne Gore obilježava svoj dan, 20. jun - pod svojim krovom.

Aktuelni saziv Skupštine i predsjednica Ljekarske komore mr sci. dr Žanka Cerović su isključivo zahvaljujući racionalnim upravljanjem sredstava svih crnogorskih ljekara, uspjeli konačno, poslije 29 godina, da riješe stambeno pitanje ovog esnafskog udruženja.

“Više nijesmo podstanari. Ovo je kuća koja pripada svakom crnogorskom ljekaru jer je njen vlasnik Ljekarska komora Crne Gore”, saopštila je predsjednica, dr Cerović prilikom obilaska novog prostora sa kolegama iz rukovodstva organizacije.

Poslovni prostor površine 196m2 se nalazi u Ulici Ilije Plamenca na Zabjelu u Podgorici.

“Sada na raspolaganju imamo pristojan i dostojanstven prostor za rad i okupljanje. Slijedi adaptacija i opremanje shodno potrebama Ljekarske komore jer će ovdje, osim kancelarija, biti i manji amfiteatar koji je namijenjen održavanju edukacija, seminara, predavanja i sl. za šta su profesionalna udruženja do sada uvjek morala da izdvajaju novac i plaćaju zakup trećim stranama. Useljenje očekujemo do kraja godine”, objasnila je dr Cerović.

Uz podsjećanje da je Ljekarska komora ranije ispunila još jedan od ciljeva – formiranje elektronske baze podataka svih ljekara u Crnoj Gori, dr Cerović još jednom poziva članove da redovno ažuriraju podatke u njoj – eventualne promjene ustanove u kojoj rade, usavršavanja itd.

Ona je istakla i da Ljekarska komora ostaje posvećena unapređenju statusa svih doktora medicine bez razlike i da se, u tom kontekstu, predano zalaže za nastavak institucionalnog i sistemskog rješavanja postojećih problema i izazova.

“Čestitam Dan Ljekarske komore svim kolegama uz uvjerenje da smo, zajedničkim snagama, na dobrom putu da ostvarujemo nove ciljeve”, zaključila je dr Cerović.

Ljekarska komora Crne Gore je punopravni član Stalnog komiteta evropskih ljekara, član Svjetske medicinske asocijacije i ima svog predstavnika u Glavnom odboru Foruma ljekarskih komora Jugoistočne Evrope, dok je a aktivna je i u radu drugih strukovnih međunarodnih asocijacija.

Slike sa proslave mozete pogledati u nastavku:

images

images

images

images

images

images

images

images

images

images

_____________________________________________________________________________________________________________

OBAVJEŠTENJE

31.5.2024. godine

Pozivamo članstvo da pristupe elektronskom registru članova Ljekarske komore Crne Gore koji je dostupan na sajtu Komore https://kmeregistar.me/home i provjere tačnost unesenih podataka koji se odnose na: mjesto stanovanja, mjesto rada, e-mail i broj telefona.

Ukoliko ovi podaci nisu unijeti, potrebno je da ih članovi unesu.

Ukoliko se pojave problemi prilikom korištenja predmetne platforme, članovi se mogu obratiti Komori za pomoć putem telefona 067/700-696 ili mejlom na koordinator.kme@ljekarskakomora.me .

_____________________________________________________________________________________________________________

BOLOVANJA

25.04.2024. godine

Poštovani članovi Ljekarske komore Crne Gore,

kao što ste informisani putem medija Vlada Crne Gore je prije nešto više od mjesec dana formirala Nacionalnu komisiju za kontrolu privremene spriječenosti za rad u cilju, između ostalog, analize problema i uzroka zloupotrebe bolovanja. Takođe, mediji obavještavaju i da su od strane strane zdravstvene inspekcije, kontrolom medicinske dokumentacije koja je nastala kao posljedica utvrđivanja privremene spriječenosti za rad, izrečene prekršajne kazne postupajućim doktorima i zdravstvenim ustanovama zbog nezakonitog bolovanja. Prema podacima Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, u Crnoj Gori prošle godine otvoreno je 16.000 bolovanja, što je državu koštalo devet miliona eura i to samo za bolovanja koja se refundiraju iz budžeta, te da projekcije govore u prilog cifre od 40 do 50 miliona eura koja se na godišnjem nivou utroše na sva bolovanja.

Imajući u vidu prednje navedeno tj. veliku štetu koju neosnovana bolovanja nanose društvenoj zajednici i samim ljekarima, Ljekarska komora Crne Gore, kao profesionalna i nezavisna organizacija, u obavezi je da apeluje na svoje članove da se pri utvrđivanju privremene spriječenosti za rad u svakom konkretnom slučaju isključivo i jedino rukovode uzusima medicinske struke i nauke i bolovanja propisuju kada za to postoje medicinske indikacije. Svako postupanje suprotno od navedenog je ne samo prekršaj i zloupotreba javnih finansija već i urušavanje integriteta, povjerenja i profesionalnog ugleda ljekara, vrijednosti koje Komora inauguriše i na čijoj zaštiti i očuvanju insistira.

_____________________________________________________________________________________________________________

OBAVJEŠTENJE SVIM ČLANOVIMA

05.03.2024. godine

Ljekarska komora Crne Gore je zaključila Ugovor o poslovno – tehničkoj saradnji sa Udruženjem za razvoj medicinskih edukacija i menadžmenta EDUMEDGLOBAL – Srbija, kojim se obezbjeđuje pristup svim online testovima na platformi Medscape.rs.

Predmetnim ugovorom je propisano da članovi Ljekarske komore Crne Gore, koji žele da polažu online KME testove, su u obavezi da polože više od 60% pitanja na testu (imaju pravo da na pet pokušaja) i da dnevno mogu da polažu najviše dva testa.

Sve usluge korespodencije i komunikacije sa članovima Ljekarske komore Crne Gore koji imaju tehnička i druga pitanja sprovodiće EDUMEDGLOBAL (call centar za podršku putem telefona +381601881088 od 9-14h, putem e-maila 24/7 medscapeedukacija@gmail.com odgovor se očekuje u roku od 24h.)

UPUTSTVO:

Potrebno je da se polaznici registruju na platformi medscape.rs
LINK ZA REGISTRACIJU

Nakon tačno popunjene registracione forme, klikom kreiraj moj korisnički nalog, u gornjem desnom uglu pojaviće se Vaše ime i prezime i poruka:

“Hvala vam što ste se registrovali na našu platformu. Vaša registracija je uspešno završena. Automatski ste prijavljeni sa kreiranim nalogom i možete nastaviti sa korišćenjem platforme.“

Potom idete na ONLINE EDUKACIJE i izaberete test koji želite da polažete i pokrenete test. Nakon uspješno položenog testa (više od 60% tačnih odgovora, i dva testa mogu dnevno da rješavaju) sertifikat automatski stiže na vašu e-mail adresu, a imate i opciju da sami preuzmete svoj sertifikat ako Vam zatreba (moji kursevi, uđite u kurs koji ste polagali i kliknete na SERTIFIKAT MOŽETE PREUZETI OVDE i skinete sami sertifikat).

_____________________________________________________________________________________________________________

J A V N I     P O Z I V

09.02.2024. godine

Svim članovima Ljekarske komore Crne Gore da se uključe u javnu raspravu i daju svoj doprinos u razmatranju predmetnog nacrta Pravilnika o sprovođenju kontinuirane edukacije i načinu vrednovanja stručnog usavršavanja.

Javna rasprava će trajati 15 dana od dana objavljivanja javnog poziva na internet stranici Ljekarske komore Crne Gore.

Zainteresovani članovi svoje primjedbe, sugestije i predloge na predmetni Nacrt Pravilnika o sprovođenju kontinuirane edukacije i načinu vrednovanja stručnog usavršavanja mogu dostaviti:

1. putem e-maila na adrese:
- info@ljekarskakomora.me
- sekretar@ljekarskakomora.me
- predsjednica@ljekarskakomora.me

2. putem pošte na adresu:
Ljekarska komora Crne Gore
Moskovska 69
81000 Podgorica

3. direktno u prostorije Ljekarske komore Crne Gore (utorak – petak od
07:00h do 15:00h, a ponedeljkom od 07:00h do 20:00h)

Po završenoj javnoj raspravi Izvršni odbor će razmotriti sve pristigle primjedbe, predloge i sugestije i nakon toga sačiniti i objaviti Izvještaj o sprovedenoj javnoj raspravi na internet stranici Ljekarske komore Crne Gore u roku od 15 dana od dana završetka javne rasprave.

Utvrđeni prijedlog navedenog pravnog akta Izvršni odbor će dostaviti Skupštini Ljekarske komore Crne Gore na dalji postupak.

Nacrt novog Pravilnika o KME možete PREUZETI OVDJE

Obrazac 1 - Prijava stručnog skupa i biografija predavača

Obrazac 2 -Lični zahtjev za dodjelu bodova

Obrazac 3 - Izjava o sukobu interesa (organizator, odgovorno lice)

Obrazac 4 - Izjava o sukobu interesa (organizacioni-naučni odbor)

Obrazac 5 - Izjava mentora

Obrazac 6 - Izvještaj o održanom akreditovanom skupu KME

_____________________________________________________________________________________________________________

REZULTAT POVJERENJA DOKTORA I PACIJENTA. PROFESIONALNI USPJEH - SREĆNO DIJETE

06.02.2024. godine

Pedijatar Branko Lutovac spasio život sedmogodišnjem dječaku.

Sedmogodišnjem dječaku nefrolog i pedijatar Branko Lutovac spasio je život tako što je sproveo postupak dijalize bubrega, prvi put u Crnoj Gori.

Nema svaka priča heroja, niti svaka bajka srećan kraj. No, priča pedijatra i nefrologa Branka Lutovca i njegovog sedmogodišnjeg pacijenta, koji je bio životno ugrožen, ima.

Kad se zdravstveno stanje dječaka pogoršalo, ljekar se odlučio da rizikuje i pokrene postupak dijalize bubrega, prvi put u Crnoj Gori.

"Zaista je teško kada vi vidite malo dijete koje se naglo urušava, u jutarnjim satima ga zatičete u jednom stanju, u podne i naveče bude potpuno drugačije. Morate brzo da reagujete, svjesni ste svih rizika. Rizik da i bolest sama po sebi može da se završi onako kako ne treba”, kazao je pedijatar-nefrolog Branko Lutovac.

“Doktor je spasio tu noć života, da nije bilo doktora, možda njemu ne bi bilo ni spasa, možda ne bi ni dočekao do Beograda jer baš svi su parametri bili pali. Doktor anesteziolog je došao da se mi potpišemo, rekao nam je da dijete neće živo izaći ili ako izađe završiće na respiratoru. Doktor je Branko prije svega ljudski postupio pa onda kao doktor, bar ja kao majka tako shvatam”, priča za TVCG Aida Mehović, majka dječaka.

A ljekar nije sve to mogao sam, već je za uspješan ishod bio potreban medicinski tim Kliničkog centra.

“Ovo nije postupak samo jedne osobe, ovo je postupak čitavog niza ljudi. Dječak, naš pacijent je zapravo sve vrijeme sarađivao sa nama. On je znao da ne smije da se pomjera, da glavu drži u određenom položaju, jer je znao da je to nešto što je bitno za njegovo zdravlje”, priča dr Lutovac.

Hrabrost su podijelili ljekar i pacijent.

“Negdje poslije ponoći isključili smo taj aparat i rekao sam mu sad možeš da odmoriš, fino onako kako treba, sad si ozdravio. On kaže - doktore, ako sam ozdravio mogu li da idem kući, sjutra treba da idem u školu. To je zaista ta neka nota dječje iskrenosti, one prave dječje ljubavi što vas tjera da radite i dajete sebe maksimalno u ovom poslu”, poručio je dr Lutovac.

Umjesto heroja iz bajki i crtanih filmova, dječak se može pohvaliti junacima iz svoje priče.

“Doktor mu je dao drugi život. Kada smo pošli kući, konstantno je pominjao doktora Branka i učiteljicu, pored cijele porodice jedino su mu oni bili bitni”, završava priču majka Aida.

_____________________________________________________________________________________________________________

OBAVJEŠTENJE

25.01.2024. godine

 Povodom obraćanja Ljekarske komore Crne Gore Ministarstvu zdravlja Crne Gore, a u vezi omogućavanja polaganja specijalističkih ispita specijalizantima iz Crne Gore u Beogradu, u nastavku Vas upoznajemo sa odgovorom resornog Ministarstva i mjerama koje su preuzeli.

images

_____________________________________________________________________________________________________________

LJEKARSKA KOMORA DODIJELILA GODIŠNJE NAGRADE: NAJBOLJI SU OB BIJELO POLJE, DOKTORI VUJISIĆ I MUSTAFA I STUDENT ĆAĆIĆ

22.12.2023. godine

Ljekarska komora Crne Gore je na tradicionalnoj svečanosti koja je održana na Medicinskom fakultetu u Podgorici dodijelila godišnje nagrade najboljoj ustanovi, najboljem studentu kao i plakete doktorima za posebne zasluge iz oblasti medicine.

Komisija Ljekarske komore je odlučila da je najbolja zdravstvena ustanova u Crnoj Gori u 2023. godini Opšta bolnica Bijelo Polje.

Predsjednica Ljekarske komore, dr Žanka Cerović uručila je nagradu koja nosi ime “dr Petar Miljanić” direktoru OB Bijelo Polje, dr Kenanu Eroviću.

“Ova ustanova je izuzetnim radom i zalaganjem menadžmenta na čelu sa direktorom, doktorom Kenanom Erovićem i svih zaposlenih pokazala kako se postiže uspjeh nezavisno od spoljnih okolnosti i ograničenja u svakom smislu. Upravo je Komisija za dodjelu nagrada, između ostalog, za Opštu bolnicu u Bijelom Polju, konstatovala da je značajno unaprijedila kvalitet zdravstvene zaštite uvođenjem desetak novih hirurških procedura, značajnim povećanjem broja izvršenih operativnih zahvata i uvođenjem dva nova konzilijuma čime je olakšano ostvarivanje zdravstvene zaštite“, kazala je dr Cerović uz napomenu da je, uz veliko ulaganje u opremu i unapređenje uslova rada, Opšta bolnica u Bijelom Polju kvalitativno napravila krupan iskorak u crnogorskom zdravstvu.

Godišnju nagradu Ljekarske komore za posebne zasluge iz oblasti medicine koja nosi ime “dr Branko Zogović”, dijele prof. dr Slavica Vujisić i dr Adem Mustafa.

U obrazloženju Komisije za dodjelu nagrade, kako je objasnila dr Cerović, između ostalog se navodi da je riječ o ljekarima sa punim stažom od po četiri decenije koje karakterišu predanost, profesionalnost i odgovornost.

“Rad oba ljekara svjedoči o značaju i doprinosu dva različita profesionalna puta u zdravstvenom zbrinjavanju građana Crne Gore. Prof. dr Slavica Vujisić, radeći kao ljekar i istovremeno gradeći bogatu akademsku karijeru koja svoj izraz ima u edukaciji novih naraštaja doktora medicine, a dr Adem Mustafa, radeći u ambulanti u selu Vladimir, zdravstveno zbrinjavajući stanovnike sa Anamalskog područja koje obuhvata dvadesetak sela i čiji humani rad se decenijama unazad obavlja u nezahvalnim uslovima rada” , obrazložila je predsjednica Ljekarske komore.

Na prijedlog Medicinskog fakulteta u Podgorici, godišnja nagrada najboljem studentu pripala je Božidaru Ćaćiću čija je prosječna ocjena u dosadašnjem dijelu školovanja desetka.

Predsjednica Ljekarske komore je skrenula pažnju na to da je i godišnja dodjela nagrada prilika da doktori još jednom zajednički poruče da Hipokratova zakletva obavezuje od momenta izlaska iz studentske klupe pa do kraja života.

“Biti ljekar je više od profesije, to je poziv na koji se uvijek morate odazvati. Upravo današnji dan i dodjela godišnjih nagrada Ljekarske komore Crne Gore svjedoči o poimanju svetosti ljekarskog poziva koji obavezuje i koji ne poznaje podjele: vjerske, nacionalne, statusne, ne poznaje granice, ne poznaje doba dana, godišnje prilike... Čini mi se da čovjek nema većeg dara od dara da drugom čovjeku uzme bol. Svi mi ljekari smo svjesni tog dara i privilegije da pomognemo svima kojima je naša pomoć potrebna, ali smo isto tako svjesni da izborom ovog poziva postajemo na neki način robovi istog, u kom ne smije i ne može biti mjesta za bilo koje druge interese, motive ili namjere osim humanih”, istakla je dr Cerović.

Ona se osvrnula i na, kako je rekla, obilježavanje izuzetnog jubileja za crnogorsko zdravstvo, a to je 150 godina postojanja prve bolnice u Crnoj Gori “Danilo I” na Cetinju. Ustanovljenjem ove bolnice Crna Gora se, kako kaže, konačno okrenula od tradicionalne ka modernoj naučnoj medicini.

Dr Cerović je podsjetila da je dr Petar Miljanić bio upravnik bolnice “Danilo I” i autor “Zbornika pravila, propisa i naredaba u sanitetskoj službi Kneževine Crne Gore” koji predstavlja preteču zakonskih propisa iz oblasti zdravstva. Ona je podsjetila na njegove riječi: “Bolnica je za bolesne ljude i prema tome u nju će se primati bonici, imućni i siromasi, bez obzira na pol, vjeru uzrast i narodnost“.

“Od tada pa do danas riječi dr Petra Miljnića su postale i ostale zakon u državi Crnoj Gori”, navela je dr Cerović koja je citirala i uvaženog hirurga, profesora Novikova koji je iz Odese došao u malo Cetinje, u bolnicu ”Danilo I” i rekao:

“U toku dugih godina i davanja, svega svog znanja bolesnicima te bolnice ja sam joj dao i svoje srce i svu svoju ljubav. Koliko odricanja, koliko napora i suza, ali i koliko radosti ja vidim u toj bolnici”. Djeluje, kaže predsjednica Ljekarske komore, da ove riječi profesora Novikova, kako tada tako i danas slikovito opisuju unutrašnje biće jednog ljekara u vršenju svog poziva.

“Uz to, dopuniću i poruku direktora cetinjske bolnice, dr Ivana Ivanovića, koji je rekao da je živ i živi Hipokrat u bolnici Danilovoj, riječima da je živ i da živi i u ambulanti u Vladimiru i u Opštoj bolnici Bijelo Polje i u svim drugim bolnicama i ambulantama širom Crne Gore. Hipokrat živi sa nama”, zaključila je Cerović.

Slike i izjave sa dodele možete pogledati u nastavku.

images

images

images

images

Izjava dr Kenan Erović

Izjava dr Slavica Vujisić

Izjava dr Žanka Cerović

_____________________________________________________________________________________________________________

JUBILEJ

20.12.2023. godine

Ljekarska komora Crne Gore sa velikim zadovoljstvom ističe čast da smo svi mi savremenici obilježavanja jednog značajnog jubileja 150 godina postojanja bolnice “Danilo I” na Cetinju. Upravo na Cetinju su uspostavljeni temelji savremene, naučno zasnovane medicine. Dobivši naslednika Danila, juna 1871. godine, knjaz Nikola i knjeginja Milena odlučili su da sve darove dobijene za krštenje pretvore u novac kojim će sagraditi kuću koja će služiti potrebama naroda i da tako vrate narodu ono što je „narodna ljubav njima darovala“. Ovo je bio i ostao primjer plemenitosti, dostojan da vječno ostane među nama kao uzor svim pokoljenjima. Bolnica je građena od aprila 1872. godine do kraja maja 1873. godine. Kruna razvoja sanitetske službe u Crnoj Gori je upravo podizanje bolnice „Danilo I“ na Cetinju, prve bolnice na teritoriji Crne Gore koja se razvijala na modernim naučnim osnovama i koja će u narednim decenijama biti okosnica razvoja sanitetske službe i zdravstvene kulture u državi. Dr Petar Miljanić, kao upravnik bolnice „Danilo I“, utemeljio je savremeni koncept bolničke organizacije i profilisao bolničke djelatnosti na interne i hirurške kako bi u okviru njih diferencirao poslove i zadatke. U Zborniku čiji je autor napisao je :

„Bolnica je za bolesne ljude i prema tome u nju će se primati bonici, imućni i siromasi, bez obzira na pol, vjeru uzrast i narodnost.“

Veliki značaj i pečat bolnici „Danilo I“ dao je poznati profesor, hirurg Novikov, koji je za vrijeme građanskog rata u Rusiji 1921. godine sa hirurške klinike u Odesi došao u malo Cetinje. Povodom devedesetog jubileja bolnice on je napisao:

„U toku dugih godina i davanja, svega svog znanja bolesnicima te bolnice ja sam joj da i svoje srce i svu svoju ljubav. Koliko odricanja, koliko napora i suza, ali i koliko radosti ja vidim u toj bolnici.“

Čini se da bolnicu Danilo I najljepše karakterišu riječ direktora dr Ivana Ivanovića koji je sa ponosom rekao da "živi i živ je Hipokrat u bolnici Danilovoj".

_____________________________________________________________________________________________________________

OBAVJEŠTENJE

08.12.2023. godine

Poštovani članovi Komore,
Obavještavamo vas da nas od sada možete pratiti i na Facebook profilu
# LJEKARSKA KOMORA

_____________________________________________________________________________________________________________

REAGOVANJE

06.12.2023. godine

Reagovanje Komisije za etička pitanja i deontologiju
Ljekarske komore Crne Gore povodom slučajeva sumnje na falsifikovanje diploma

 Uznemirujuće su vijesti o postojanju lažnih ili kupljenih diploma i neetičnom ponašanju zdravstvenih radnika i saradnika koje omogućava pojedincima da zaobiđu neophodnu edukaciju i akademska i klinička iskustva, kao i druge esencijalne korake u procesu licenciranja i akreditacije medicinskog kadra. Profesionalni rad u zdravstvenom sistemu zahtijeva rigorozno i cjeloživotno obrazovanje i obuku, a sticanje odgovarajuće stučnosti i održavanje neophodnih kompetencija se ne postiže preko noći. Ne postoje prečice – rad u zdravstvu je zahtjevan, i iziskuje od pojedinaca da se kontinuirano prilagođavaju i razvijaju, kako bi osigurali kvalitetnu zdravstvenu njegu i adekvatnu organizaciju zdravstvenog sistema. Do sada identifikovani slučajevi falsifikovanih diploma, kao i spekulacije da ovo nisu izolovani incidenti neetičnog ponašanja u ovom smislu žalosni su i potkopavaju sve što medicinska etika predstavlja i za šta se zalaže.

 Mnogo je značajnih rizika koji prate zapošljavanje zdravstvenih radnika koji tvrde da su kvalifikovani kada to nisu. Ovakvo neetično i nezakonito ponašanje dovodi pacijente u opasnost od rizika zdravstvene njege koja odstupa od prihvaćenih standard i protokola, potencijalne zloupotrebe, ali i medicinskih grešaka koje mogu biti i fatalne. Nadalje, ovi nezakoniti i neetični postupci omalovažavaju i narušavaju i dostojanstvo i reputaciju svih zdravstvenih radnika i saradnika, koji su svojim obrazovanjem, marljivim radom, posvećenošću, kao i uloženim vremenom naporno zavrijedili povjerenje građana koji nam svakodnevno predaju u ruke svoje zdravlje i svoje živote. Nekvalifikovani kliničari takođe predstavljaju rizik za cjelokupni zdravstveni sistem, kroz svoje povezivanje sa drugim kvalifikovanim zdravstvenim radnicima koji se, neznajući, oslanjaju na svoje nekvalifikovane kolege.

 Etički kodeksi, kojima se vode ljekari, medicinske sestre, tehničari i drugi zdravstveni radnici i saradnici vrlo jasno navode da interesi pacijenata moraju imati prednost nad svim drugim interesima, kao da zdravstveni radnici moraju u potpunosti biti posvećeni pružanju kompetentnih zdravstvenih usluga, uz punu profesionalnu i moralnu nezavisnost i odgovornost, sa saosećanjem i poštovanjem ljudskog dostojanstva. Zdravstveni radnici dužni su da se i prema pacijentima i prema kolegama odnose pošteno, bez prevare i Ž obmana, kao i da odgovarajućim institucijama prijave one koji rade neetično, nezakonito, nekompetentno ili koji učestvuju u radnjama koje sadrže obmanu ili prevaru.

 Zdravstveni radnici morali bi da izbjegavaju sve oblike ponašanja koji bi mogli da oslabe povjerenje javnosti u medicinsku profesiju. Integritet medicinske profesije i povjerenje koje pacijenti polažu u zdravstvene radnike zahtijevaju najviše moralne standarde bez izuzetka. Da bi zadržali to povjerenje, pojedinci u zdravstvenom sistemu morali bi u svim prilikama podsjećati i sebe i druge na najviše standarde profesionalnog ponašanja i biti spremni da prijave ponašanje koje je u suprotnosti sa principima etičkog kodeksa nadležnim organima.

 Zdravstveni sektor, ali i vlada i druge čelne institucije u zdravstvu i državi, moraju uzeti u obzir dugoročne efekte izuzetaka od poštenog i etičnog ponašanja u oblasti medicine, al ii u svim drugim oblastima, kako ne bi došlo do toga da društvene vrijednosti na koje se oslanjamo i povjerenje javnosti u zdravstvo budu ozbiljno ugroženi.

Komisija za etička pitanja i deontologiju
Ljekarske komore Crne Gore

Predsjednica
Dr Tea Dakić, mr sc.bioet. s.r.

_____________________________________________________________________________________________________________

KONKURS

10.11.2023. godine

Na osnovu člana 11 Pravilnika o nagradama i drugim priznanjima Ljekarske komore Crne Gore,
broj: 22/4-10 od 28.02.2019. godine, Ljekarska komora Crne Gore raspisuje

KONKURS
ZA DODJELU GODIŠNJE NAGRADE LJEKARSKE KOMORE CRNE GORE

Ljekarska komora Crne Gore će u skladu sa ovim konkursom dodijeliti 5 (pet) godišnjih nagrada i to:

 1. Doktoru medicine (članu Ljekarske komore Crne Gore) za posebne zasluge iz oblasti medicine;

 2. Javnoj zdravstvenoj ustanovi;

 3. Privatnoj zdravstvenoj ustanovi;

 4. Najboljem studentu, državljaninu Crne Gore, koji je na studijama medicine Medicinskog fakulteta u Podgorici;

 5. Najboljem studentu, državljaninu Crne Gore, koji je na studijama medicine Medicinskog fakulteta van Crne Gore.

USLOVI KONKURSA

Inicijativu za dodjelu nagrade mogu da podnesu sve Javne zdravstvene ustanove, Privatne zdravstvene ustanove, doktori medicine i Medicinski fakultet.

Inicijativa za dodjelu nagrade podnosi se u pisanoj formi sa obrazloženjem i potrebnim dokazima.

Za nagradu iz tačke 4 konkursa Ljekarska komora se obraća Medicinskom fakultetu u Podgorici, u skladu sa čl. 7 i 11 Pravilnika o nagradama i drugim priznanjima Ljekarske komore Crne Gore, broj 22/4-10 od 28.02.2019. godine.

KRITERIJUMI

Dodjela nagrada vrši se na osnovu sljedećih kriterijuma:

 1. Doktoru medicine (članu Ljekarske komore Crne Gore) za posebne zasluge iz oblasti medicine:
 - koji se posebno istakao u savjesnosti i odgovornosti u obavljanju posla iz svoje profesije;
 - koji je ostvario posebno dobre rezultate u liječenju pacijenata;
 - ima dobru saradnju i odnos sa kolegama, i
 - dosljedno se pridržava Kodeksa medicinske etike i deontologije.

 2. Javnoj zdravstvenoj ustanovi i Privatnoj zdravstvenoj ustanovi koja je:
 - postigla posebno dobre rezultate u liječenju pacijenata;
 - dobro organizovala rad;
 - omogućila kvalitetnu zdravstvenu zaštitu;
 - doprinijela unapređenju i poboljšanju uslova rada za doktore medicine u svojoj ustanovi.

 3. Najboljem studentu, državljaninu Crne Gore, koji je na studijama medicine Medicinskog fakulteta
  van Crne Gore postigao izuzetan uspjeh u studiranju i to:
 - u posljednjoj studijskoj godini;
 - da je položio ispite iz svih predmeta u prethodnoj studijskoj godini, predviđenih nastavnim planom i
  programom Medicinskog fakulteta;
 - sa prosječnom ocjenom koja ne može biti niža od 9.00.

ROK ZA PODNOŠENJE DOKUMENTACIJE

Rok za podnošenje dokumentacije je 30 (trideset) dana od dana objavljivanja ovog Konkursa.

Dokumentacija se dostavlja neposredno ili preporučenom pošiljkom na adresu:

Ljekarska komora Crne Gore,
ulica Moskovska broj 69, 81000 Podgorica,
sa naznakom: Konkurs za dodjelu nagrade.

Nepotpuna i neblagovremena dokumentacija neće se razmatrati.

_____________________________________________________________________________________________________________

NJEGOŠEVI DANI

10.11.2023. godine

Ljekarska komora Crne Gore zbog obilježavanja Njegoševog dana, crnogorskog praznika kulture, neće raditi 13. i 14. novembra 2023. godine.

Stručna služba Ljekarske komore Crne Gore

_____________________________________________________________________________________________________________

IZVJEŠTAJI SOCIEUX+

01.11.2023. godine

 Upoznajemo Vas sa Izvještajima SOCIEUX+, programa koji je finansiran od strane Evropske unije, na poziv čijih eksperata je organizovan sastanak sa predstavnicima Ljekarske komore Crne Gore u cilju njihovog sagledavanja i analize postojećih kapaciteta Ministarstva zdravlja Crne Gore za kontrolu kvaliteta.

 Kao što ćete moći da vidite u jednom od izvještaja je konstatovana ozbiljna zamjerka Ministarstvu zdravlja Crne Gore a to je „nedostatak komunikacije sa zdravstvenim ustanovama i relevantnim partnerima kao što je Ljekarska komora Crne Gore“.

PREUZMITE IZVJEŠTAJ BR. 1

PREUZMITE IZVJEŠTAJ BR. 2

_____________________________________________________________________________________________________________

ORL SIMPOZIJUM

01.11.2023. godine

 Sa velikim zadovoljstvom Vas obavještavamo da je u periodu od 26 – 28.10.2023. godine održan 8. Simpozijum otorinolaringologa Crne Gore, sa međunarodnim učešćem, koji je bio bogat respektabilnim naučnim predavanjima.

 Događaj koji je dodatno dao na značaju ovom skupu je i prisustvo renomiranog evropskog profesora otorinolaringologije dr Mihaela Podvineca kojem je predsjednica dr Žanka Cerović uručila plaketu počasnog člana Ljekarske komore Crne Gore.

images

images

images

images

images

images

_____________________________________________________________________________________________________________

PANEL

01.11.2023. godine

 Ljekarska komora Crne Gore je odgovorila upućenom pozivu i prisustvovala panel diskusiji “ČIJE JE NAŠE ZDRAVLJE?: Kvalitet zdravstvene zaštite trans osoba” koja je organizovana od strane Asocijacije „Spektra“ iz Podgorice u saradnji sa Glavnim gradom.

 Panel je imao za cilj diskusiju o trenutnim izazovima sa kojima se transrodne osobe susrijeću u zdravstvenom sistemu, potencijalima za unapređenje zdravstvenih usluga za transrodne osobe, kao i pravo na visokokvalitetnu, pristupačnu i besplatnu zdravstvenu zaštitu bez obzira kojoj zajednici pripadali.

 Diskusija je pokazala da se ova populacija osjeća diskriminisano i stigmatizovano prilikom traženja zdravstvene zaštite, te se moramo preispitati u vlastitim postupcima i sjetiti Hipokratove zakletve kada je riječ o ovoj populaciji.

_____________________________________________________________________________________________________________

KONGRES

25.10.2023. godine

 U organizaciji Društva anesteziologa i intenzivista Crne Gore (DAICG), kojim predsjedava dr Marijana Karišik, održan je prvi internacionalni kongres anesteziologa i intenzivista Crne Gore sa međunarodnim učešćem. O značaju kongresa i ugledu crnogorskih anesteziologa najbolje govori aktivno učešće oko 60 eminentnih stručnjaka iz inostranstva (Danska, Srbija, Slovenija, Italija, Turska, Njemačka, Sjeverna Makedonija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Izrael, Rumunija, Kosovo...).

 Sve čestitke predsjednici Društva anesteziologa i intenzivista Crne Gore (DAICG), dr Marijani Karišik, na organizaciji koja je bila na ponos svim crnogorskim ljekarima.

images

images

images

images

images

images

_____________________________________________________________________________________________________________

REAGOVANJE

25.10.2023. godine

Poštovane kolege,
 Pred Vama je intervju, odlazećeg ministra zdravlja g. Šćekića. S obzirom da iz intervjua proizilazi da g. Šćekiću nije jasno zašto u novoj Vladi neće pokrivati mjesto ministra zdravlja pomoći ćemo mu i pojasnićemo jasnim navodom činjenica istovremeno uz ispravku njegovih neistinitih tvrdnji.

- Za samo godinu i po dana crnogorski zdravstveni sistem je nažalost, dodatno, strmoglavo urušen.
- Zdravstvene usluge pacijentima postale su manje dostupne nego do tada.
- Ljekari su u povećanom broju počeli da odlaze iz javnog u privatni zdravstveni sistem.
- Smanjene su plate doktorima u primarnoj zdravstvenoj zaštititi, a nadoknade za dodatni rad su počele da kasne. Naglašavamo da su plate ljekarima povećane u vrijeme kada je na čelu Ministarstva zdravlja bila dr Jelena Borovinić Bojović, a na čelu ministarstva finansija g. Milojko Spajić.
- Nikada veća presija i animozitet od strane ministarstva zdravlja prema ljekarima nije bila i ministar zdravlja je to iskazivao u svakom svom pojavljivanju.
- Umjesto stvarnog jačanja javnog zdravstvenog sistema imamo samo na papiru kliničko bolničke centre u Beranama i Kotoru koji ne zadovoljavaju standarde ni opštih bolnica.
- Za vrijeme čitavog mandata Ministarstvo zdravlja na čelu sa ministrom Šćekićem imalo je brojne nesuglasice sa ljekarima što je kulminiralo ministrovim odbijanjem da na razgovor primi predstavnike 240 doktora iz primarne zdravstvene zaštite.
- O neprofesionalnom odnosu Ministra zdravlja i čak šta više animozitetu prema svakom ko je uputio dobronamjerne profesionalne sugestije svjedoči odsustvo svake profesionalne saradnje, prisustvo jednog ignorantskog odnosa prema Ljekarskoj komori Crne Gore o čemu svjedoči i Izvještaji SOCIEUX+ eksperata u kom se između ostalog navodi ,,nedostatak komunikacije sa zdravstvenim ustanovama i relevantnim partnerima kao što je Ljekarska komora”
- U partitokratskom sistemu vrednovanja g. Šćekić je ispoljio izuzetan senzibilitet, jedino prema svojim najbližim saradnicima i sebi, pa je u duhu kadrovskog “jačanja” zdravstvenog sistema na sjeveru Crne Gore, jednog ljekara iz Berana, a drugog iz Mojkovca prebacio u Klinički centar Crne Gore, upravo kada svjedočimo deficitu ljekara na sjeveru Crne Gore.
- U ostvarivanju zakonom zagarantovane zdravstvene zaštite građani Pljevalja su postali građani drugog reda, jer im je Ministar Šćekić otežao i onako oskudnu zdravstvenu zaštite.
- Ministar Šćekić je dodatno oštetio zdravstveni sistem Crne Gore ne potpisivanjem ugovora koji bi Crnoj Gori omogućio pristup programu Evropske unije “EU4Helt” namijenjenom unapređenju zdravstvenog sistema evropskih država, što bi stvorilo mnogo prilika i za crnogorski zdravstveni sistem. Samo u ovoj godini, u okviru ovog programa, podijeljeno preko 40 miliona eura. Naglašavamo da je Moldavija koja je nekada zaostajala u procesu EU integracija u odnosu na Crnu Goru potpisala ugovor početkom ove godine i omogućila sebi dostupnost ovim sredstvima.

Još nebrojno primjera za samo godinu i po.

Malo li je za godinu i po g. Šćekiću????

_____________________________________________________________________________________________________________

ISTRAŽIVANJE

12.10.2023. godine

 “Postovani, zadovoljstvo mi je da vas pozovem da ucestvujete u online istrazivanju stavova i znanja zdravstvenih radnika u Crnoj Gori o HIV infekciji. Upitnik je anoniman, potrebno je manje od 10 min za njegovo popunjavanje , a korist koju mozemo imati je izuzetno velika.

 Konacno i Crna Gora moze da ima podatke o stavovima i znanju zdravstvenih radnika o HIV infekciji ali ne manje vazno i mogucnost komparacije podataka sa vise od 50 zemaja Evrope i centralne Azije . „

Upitniku možete pristupšiti na sledećem linku: UPITNIK

_____________________________________________________________________________________________________________

PROSLAVA

11.10.2023. godine

 Predsjednica Ljekarska komora Crne Gore dr Žanka Cerović i dr Behar Adžović su 18. septembra prisustvovali ceremoniji obilježavanje desetogodišnjice osnivanja Ljekarske komore Kosova.

 Skupu su prisustvovali Dr. Frank Ulrich Montgomery, počasni predsjednik Njemačke medicinske asocijacije, Dr. Otmar Kloiber, Generalni sekretar Svjetske medicinske asocijacije, kao i mnogi drugi predstavnici ljekarskih komora iz Evrope i svijeta.

 Tokom posjete, na opšte zadovoljstvo, predstavnici Ljekarske komore Crne Gore su sa predstavnicima drugih komora razmijenili iskustva i dogovorili buduću saradnju.

images

images

images

images

_____________________________________________________________________________________________________________

APEL

11.10.2023. godine

 Ljekarska komora Crne Gore apeluje na javnost da se uzdrži od plasiranja neprovjerenih i mahom netačnih informacija koje se svakodnevno plasiraju preko medija i društvenih mereža, a u vezi sa medicinskom profesijom.

 Ljekari Crne Gore trpe izuzetan pritisak javnosti dodatno, pored profesionalnog pritiska uslovljenog nedostatkom kadra, tehničkih sredstava i ljekova, što im značajno otežava rad i time direktno ugrožava same građane. Dezinformacije prave pritisak na ljekare a i građane, u smislu stvaranja atmosfere nesigurnosti i nepovjerenja što nikome ne ide u prilog. Jedini kome građani mogu da se jave u slučaju bolesti jesu ljekari, a ljekar jedino može da liječi ukoliko pacijent ima povjerenje u njega. Dakle, stvaranjem anatagonizma na relaciji ljekar -pacijent pravi se velika šteta i jednima i drugima.

 Molimo građane i ljekare, kao i medije, da u svom svakodnevnom radu stvaraju međusobno povjerenje, jer je to uslov funkcionisanja zdravstvenog sistema u cjelini.

 U interesu je ljekarske struke, na čelu sa Ljekarskom komorom Crne Gore, da se sve nedorečenosti, dileme i eventualne greške nastale u toku postupka liječenja aktuelizuju i otklanjaju, što je u interesu i građana i ljekara. Nijedan medicinski problem, dilema, eventulani stručni propust, ne rješava se na “društvenim mrežama” već isključivo u institucijama zdravstvenog sistema.

 Ljekarska komora Crne Gore je i ranije ukazivala i apelovala da živimo u vremenu epidemioloških, socijalnih i društvenih izazova čija veličina i kompleksnost su uzrokovale poremećaj odnosa u svim sferama života unoseći sumnju i neizvjesnost, te da se čini da je više nego ikada potreban senzibilniji međuljudski pristup i razumijevanje, jer vjera pacijenta u ljekara je od ključnog značaja u procesu liječenja i ozdravljenja, što je i razlog ovog obraćanja, a čemu mediji mogu značajno doprinijeti.

 Ljekarska komora Crne Gore stoji na raspolaganju građanima Crne Gore u svim konkretno prijavljenim slučajevima eventualne korumpiranosti ili nestručnog rada ljekara u cilju eleminisanja svih prepreka vezanih za odnos građana i struke.

_____________________________________________________________________________________________________________

SAOPŠTENJE

04.10.2023. godine

 Bolnica Meljine je jedina hospitalna ustanova na teritoriji Opštine Herceg Novi. Napominjemo da Opština Herceg Novi ima više stanovnika nego Kotor i Tivat zajedno. Privatizacijom bolnice Meljine tj. prepuštanjem bolnice privatniku za njegov interes napravljena je velika nepravda građanima Herceg Novog, Igala i svih pripadajućih teritorija, ali i čitavom crnogorskom zdravstvu. Kao ostale privatizacije u Crnoj Gori, i ova privatizacija je doživjela krah, jer je bila usmjerena isključivo za ličnu korist. Promjenom vlasti, očekivali smo da će se ova nepravda prema građanima Herceg Novog i javnom zdravstvu ispraviti i bolnica Meljine vratiti u javni zdravstveni sistem, tj. onima kojima isključivo pripada, a to su građani Herceg Novog i okolnih opština. Nijednoj vladi nije dat mandat da otuđi ovako važnu instituciju koju su gradili naši đedovi i očevi. Obzirom da je bolnica Meljine predata na upravljanje Ministarstvu zdravlja, stiče se utisak da Ministarstvo zdravlja vrlo svjesno ide na gašenje ove bolnice. Nerealno je očekivati da bolnica Kotor može pokrivati zdravstvene potrebe još više nego duplo većeg broja građana Herceg Novog i okoline, jer bolnica Kotor, o čemu svjedoči veliki broj žalbi pacijenata, nema kapacitet da pruži zdravstvenu zaštitu ni Kotoru, Tivtu, Budvi i okolini, za šta je trenutno opredijeljena.

 Ukoliko se dozvoli da bolnica Meljine naočigled svih nas, na čelu sa Vladom Crne Gore, „propadne”, to jest bude isključena iz javnog zdravstva, svi ćemo biti vrlo odgovorni za navedeno, a prevashodno Vlada Crne Gore i to za svaki izgubljeni život sa teritorije Herceg Novog i okoline, što bi bilo neminovno u slučajevima potrebe za hitnom medicinskom pomoći, a što važi i za druge aspekte zdravstvene zaštite.

 Napominjemo da svakodnevno na čitavoj teritoriji Crne Gore, a dominatno primorju, niču bez ikakvog plana nove privatne bolnice, u šta Ministarstvo zdravlja, tj. Vlada Crne Gore nema statistiku niti uvid. Kao Ljekarska komora postavljamo pitanje zašto i kome je u interesu uništavanje javnog zdravstva, a u korist privatnog? Napominjemo da građani Crne Gore nijesu platežno sposobni da plaćaju privatno zdravstvo. Postavlja se vrlo značajno pitanje i da li je država nemoćnija od privatnika?

 Ljekarska komora Crne Gore ima potpuno razumijevanje za zaposlene u bolnici Meljine i građane Herceg Novog, Igala, Meljina i drugih pripadajućih teritorija, te će bezrezervno stati u zaštitu njihovih interesa.

_____________________________________________________________________________________________________________

INTERVJU

14.08.2023. godine

 Predsjednica Ljekarske komore i predsjednica Sindikata doktora medicine smatraju da nije tačno da je zdravstveni sistem „nikad bolji“, kako tvrdi ministar zdravlja

Cerović: Vrijeme ministrovanja Šćekića biće upamćeno po obmanama i bahatosti

Obmana je da je zdravstveni sistem Crne Gore u odličnom stanju, da su uslovi rada poboljšani, da je organizacija zdravstvene zaštite bolja. Ono čemu svjedočimo je upravo veliko nezadovoljstvo i zdravstvenih radnika i pacijenata – kazala je predsjednica Ljekarske komore dr Žanka Cerović komentarišući ponovljene stavove ministra zdravlja Dragoslava Šćekića o dostignućima u toj oblasti.

Na posljednjoj sjednici Vlade ministar zdravlja kazao je da je zdravstveni sistem nikad bolji, da je za posljednjih godinu dana urađeno više nego za posljednjih 15 i na kraju za probleme okrivio novinare i određene krugove koji informacijama kvare ugled Crne Gore.

Pobjeda je pitala esnafska udruženja da li smatraju da je znatno popravljeno stanje u zdravstvenom sistemu, u korist pacijenata i zaposlenih.

Najiskusniji odlaze

Kao veliki problem rukovođenja zdravstvenim sistemom, predsjednica Sindikata doktora medicina dr Milena Popović-Samardžić je naglasila odlazak ljekara te da treba raditi na unapređenju uslova kako bi oni ostali.

Specijalizacije i edukacije su, kako kaže ona, poseban problem u kojima dominira korupcija i poltronstvo.

– Postoje ogromne potrebe za određenim specijalizacijama, vidite da se one nikada ne raspisuju. Sve grane koje se smatraju unosnim, dermatologija, sudska medicina, plastična hirurgija... Kada se raspišu, ne dobijaju ih najbolji kandidati, već oni kojima su namijenjeni. Kumovske veze, ako ste dobri s menadžmentom, ako njegujete poltronske manire, sve su vam to preporuke za dalju edukaciju i dalje usavršavanje – kazala je dr Popović-Samardžić.

Takođe, pacijenti svjedoče i velikom odlivu ljekara koji odlaze u privatne klinike, nedostatku specijalista i dugim istama čekanja pacijenata, kao i čestom nedostatku materijala za rad. Na pitanje Pobjede da li su uslovi bolji, dr Cerović odgovara:

– Obmana je da su uslovi za rad zdravstvenih radnika bolji nego ikada. Svjedočimo odlivu nerijetko najiskusnijeg kadra iz javnih ustanova u privatni sektor u čemu prednjači Klinički centar Crne Gore, kao najznačajnija zdravstvena i jedina tercijarna ustanova u državi. Pogubne posljedice ovog će osjetiti svi građani, a najviše, nažalost, socijalno ugroženi građani koji neće biti u prilici da dobiju adekvatnu zdravstvenu uslugu – istakla je dr Cerović.

Ona je rekla i da ta situacija vodi do jačanja privatnog, a nauštrb javnog zdravstva i interesa, koji bi kao takav morao biti primaran u postupanju Šćekića, kojeg građani plaćaju upravo za to.

Kada je riječ o najavljivanim projektima na sjeveru Crne Gore, obnovi bolnica u Bijelom Polju i Pljevljima, te stvaranju uslova da se KCCG rastereti kao jedina tercijarna ustanova u Crnoj Gori, dr Cerović je

Pobjedi kazala da od toga nema ništa kako u kadrovskom tako i u tehničkom smislu.

- Ako se zna da su upravo njegovi najbliži saradnici, koji su došli sa sjevera Crne Gore iskoristili svoju radnu poziciju stečenu političkim zaslugama i uz blagoslov g. Šćekića zaposlili se u Kliničkom centru Crne Gore, a neispunjavajući svoju zakonsku obavezu prema matičnoj ustanovi koja im je platila specijalizaciju, dok se svi drugi koji nemaju političku pozadinu moraju izmiriti po ovom osnovu materijalnu obavezu prema matičnoj ustanovi u iznosu i do 100.000 eura – rekla je dr Cerović.

Loša humoreska

Ona je ukazala i na veliki propust Ministarstva zdravlja koji se nedavno dogodio – pljevaljska bolnica, iako je bilo predviđeno budžetom, nije dobila novac za nabavku instrumenata, aparata i ostale brojne dotrajale opreme. Bolnica je dobila informaciju da nema novca, te da je preusmjeren projektima u Nikšiću i Rožajama. Ministar Šćekić je to na posljednjoj sjednici Vlade obrazložio tehničkom, računovodstvenom „greškom“.

– Obmana je da je u tehničkom smislu ojačan zdravstveni sistem, posebno na sjeveru Crne Gore, ako, kao u lošoj humoreski, svjedočimo da je g. Šćekić sa svojim stručnim saradnicima zaboravio cijelu jednu bolnicu. Naglasićemo jednu, nekada do izgradnje KCCG, najveću zdravstvenu ustanovu u Crnoj Gori čiji stručni kadar, entuzijazam i profesionalnost su bili snaga crnogorskog zdravstvenog sistema. Decenijama unazad zdravlje građana Pljevalja strada zbog enormno zagađene sredine, ali i neadekvatne zdravstvene zaštite u svim aspektima – upozorila je dr Cerović.

Ona je, odgovarajući na pitanje Pobjede o efikasnosti i održivosti kliničko-bolničkih centara koji su osnovani, kazala:

- Obmana je da građani sjevera i juga Crne Gore imaju ,,kliničko- bolničke centre, što je g. Šćekić slavodobitno proklamovao crnogorskoj javnosti. Činjenica je da niz opštih bolnica u Crnoj Gori ne zadovaljavaju standarde u pogledu kadra i tehičke opremljenosti da bi se kategorisale ni kao opšte bolnice, a ne da se govori o kliničko-bolničkim centrima. Smatramo da ovo upravo predstavlja najkrupniju obmanu čitave crnogorske javnosti – istakla je ona.

Nisu krivi ljekari ni novinari

Predsjednica Ljekarske komore je prokomentarisala i odnos ministra Šćekića prema zdravstvenim radnicima, koje je prozivao zato što sistem ne funkcioniše, za liste čekanja, deficit materijala, ljekova...

- Gospodin Šćekić se trudio da svojim postupanjem naruši međusobno povjerenje građana i zdravstvenih radnika, kako bi prikrio vlastitu nesposobnost i indoletnost za vršenje pozicije najznačajnijeg ministarstva svake vlade – istakla je dr Cerović.

Kazala je da se bahatost i beskrupuloznost Šćekićevog postupanja ogleda u činu odbijanja da primi na razgovor predstavnike 240 ljekara iz primarne zdravstvene zaštite, koja je bazični dio tog sistema.

– Izostanak reakcije gospodina Šćekića povodom protesta ljekara iz primarne zdravstvene zaštite je jedino što smo mogli očekivati od njega s obzirom na njegovo cjelokupno postupanje i odnos prema zdravstvenim radnicima. Bahatost gospodina Šćekića se ogleda i u targetiranju ljekara i pokretanju disciplinskih postupaka protiv istih, zato što su javno kritikovali ministarstvo na čijem je čelu, a u cilju dobrobiti za zdravstveni sistem – izričita je dr Cerović.

Ona je prokomentarisala i njegov odnos prema novinarima koje je nazvao „džepnim“ i „taster novinarima“ koji šire dezinformacije, koje ruše ugled Crne Gore.

- Bahatost postupanja gospodina Šćekića, osim zdravstvenih radnika, osjetili su i crnogorski novinari koji su stavili do znanja da njihov neće ustuknuti pred trenutnom političkom (ne)moći istoga – kazala je predsjednica Ljekarske komore.

Nema znanja

Dr Žanka Cerović je govorila i o problemu sa kojim se srijeću zaposleni bolnica u Kotoru i Pljevljima, Instituta „Dr Simo Milošević“, ocijenivši da bi se riješio, da je samo bilo znanja, sposobnosti i poštenja kod ministra Šćekića za vrijeme koje je proveo na čelu Ministarstva zdravlja.

– Ništa nije riješeno, već naprotiv atmosfera i raspoloženje javnog mnjenja i stručne javnosti u odnosu na ,,dostignuća“ aktuelnog ministra govore u prilog da se gospodin Šćekić nikada više ne smije naći na bilo kakvoj radnoj poziciji koja bi mu omogućila bilo koji vid odlučivanja – istakla je dr Cerović.

Ona je kazala da sve navedeno šalje jednu poruku budućem premijeru - da ministar zdravlja mora biti obrazovan, odgovoran, profesionalan i dobronamjeran čovjek.

Popović-Samardžić: Neka se odgovorni liječe u pljevaljskoj bolnici i to će biti fer

Predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović-Samardžić Pobjedi je kazala da Ministarstvo zdravlja vuče neodgovorne poteze, od kojih je posljednji taj što je Bolnica u Pljevjima greškom ostala bez novca, kako je pojasnio na Vladi ministar Dragoljub Šćekić.

Ona je kazala da bi nadležni, ukoliko bi se liječili u Pljevljima i dijelili sudbinu svojih građana riješili problem.

– Ovaj problem bih riješila tako da svi funkcioneri i donosioci odluka idu da se liječe u bolnicama kakva je pljevaljska – kazala je Popović-Samardžić.

Ona je nalgasila da bismo bili fer društvo i društvo jednakih šansi, javni funkcioneri bi morali da dijele sudbinu svih gradjana posebno uzimajući u obzir da nam tu sudbinu upravo oni i kreiraju.

Naglasila je da se uopšte ne govori o odgovornosti onih koji nisu završili planirani posao i izložili zdravstveni sistem gubitku novca koji mu je namijenjen.

-Zašto se ne govori o odgovornosti za nerealizovane planove i projekte koji nisu od juče već se godinama spominju i prepisuju i najavljuju kao kapitalne investicije. Da li su zakočili u Ministartsvu za kapitalne investicije ili u Ministartsvu zdravlja? Ko nije pripremio projektnu dokumentaciju na vrijeme? - Jedino bi to bilo u redu, da dijele sudbinu građana, onu koju oni kreiraju– kazala je predsjednica Sindikata doktora medicine.

Komentarišući situaciju u Institutu Igalo, naglasila je da je izvanredan podvig ovog resora da se nešto takvo šro ima Crna Gora uništi, jer je bilo potrebno znatno manje snage i umijeća održati ga nego uništiti, kao što se i dogodilo.

Prisvajanje zasluga

Dr Cerović je na pitanje da prokomentariše izjavu da je mnogo urađeno za posljednjih godinu dana nego prethodnih decenija, odgovorila je da je i to ombana koja se plasira crnogorskoj javnosti.

– Upravo dugo najavljivane: Klinika za mentalno zdravlje i Klinika za infektivne bolesti i dermatovenerologiju su projekti koji su započeti godinama prije nego što je ministar sjeo u fotelju, kada su već bile obezbijeđene evropske donacije za iste, tako da je ostalo samo da se pristupi realizaciji. Nazivati to svojom zaslugom je pretenciozna obmana – istakla je dr Cerović.

_____________________________________________________________________________________________________________

SAOPŠTENJE

14.09.2023. godine

Medicinski forum Jugoistočne Evrope (SEEMF) osnovali su 2005. godine medicinske organizacije Albanije, Bugarske, Grčke i Makedonije, društva i organizacije ljekara iz zemalja jugoistočne Evrope - susjednih zemalja sa sličnim sistemima zdravstvenog sistema. Dogovoreno je da se asocijacija nazove Medicinski forum Jugoistočne Evrope (SEEMF).

Glavni ciljevi SEEMF-a su: ujediniti članstvo i pružiti potrebnu pomoć za postizanje zajedničkih ciljeva i omogućiti razmjenu iskustava i razviti zajedničke pristupe u svim oblastima djelovanja zdravstvenih organizacija.

Crna Gora je jedna od 25 evropskih zemalja koja je članica SEEMF- a kojim presjedava prof dr Andrey Kehayov, a član Glavnog odbora ove organizacije je i dr Žanka Cerović, predsjednica Ljekarske komore Crne Gore. Na dvanaestom kongresu SEEMF-a delegaciju Crne Gore su predstavljali predsjednica Ljekarske komore Crne Gore, dr Žanka Cerović i članica Izvršnog odbora Ljekarske komore Crne Gore, dr Nataša Tomašević. Delegati su informisali učesnike predmetnog kongresa o najnovijim dešavanjima u zdravstvu u svojim zemljama, a bilo je i puno izuzetno vrijednih i aktuelnih prezentacija.

Dr Žanka Cerović je upoznala učesnike predmetnog kongresa o aktuelnim problemima u crnogorskom zdravstvu sa akcentom na migracije ljekara u okviru i van Crne Gore. Predsjednica Komore, dr Žanka Cerović, je iskoristila priliku i predložila Crnu Goru kao sledeću destinaciju za naredni kongres, što bi bilo značajno za promociju crnogorskih ljekara i razvoj zdravstvenog turizma u Crnoj Gori.

images

images

images

images

OBAVJEŠTENJE

28.07.2023. godine

Ljekarska komora Crne Gore obavještava da je povodom usvajanja prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti na sjednici Vlade Crne Gore, Izvršni odbor Ljekarske komore Crne Gore uputio dopis Predsjedniku Crne Gore, Skupštini Crne Gore, Vladi Crne Gore i Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje, sljedeće sadržine;

Uvaženi,
U obavezi smo u ime i zarad građana Crne Gore, ljekara i za dobrobit valjnog funkcionisanja zdravstvenog sistema države Crne Gore da reagujemo povodom usvajanja prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti na sjednici Vlade Crne Gore. U želji da Vas prije svega objektivno informišemo i u namjeri konstruktivnog djelovanja svih subjekata na polju zdravstva, ukazujemo, a na šta smo više puta upozorili Ministarstvo zdravlja, da predmetni prijedlog Zakona o zdravstvenoj zaštiti nije valjan i kao takav apsolutno ne zadovoljava potrebe građana i nosilaca zdravstvene djelatnosti. Zakon o zdravstvenoj zaštiti, kao jedan od temeljnih zakona za funkcionisanje države, mora biti sveobuhvatan, zasnovan na modernim profesionalnim principima i u fokusu svih činilaca vlasti. Ovo podrazumijeva normativni akt koji nastaje na konsenzusu svih navedenih subjekata, a nikako kao jednostrani akt Ministarstva zdravlja, što ovaj prijedlog jeste i pored napora Ljekarske komore Crne Gore, kao krucijalne profesionalne organizacije ljekara, da konstruktivnim i krajnje dobronamjernim pristupom ukaže na neadekvatna zakonska rješenja, Ministarstvo zdravlja nije imalo sluha da uvaži profesiju, čak šta više napravilo je ozbiljnu barijeru u komunikaciji i svojim jednostranim djelovanjem isključilo Ljekarsku komoru Crne Gore. U prilog ovome govore činjenice da Ministarstvo zdravlja ćuti na dopise koje im upućujemo, ne izvršava svoju zakonsku obavezu i ne uplaćuje zakonom opredjeljena budžetska sredstva za rad Ljekarske komore Crne Gore, što, dozvolićete, predstavlja akt nasilja sa pozicije vlasti nad subjektima resora koji predstavljaju.

Ljekarska komora Crne Gore stoji na raspolaganju i predlažemo da se formira radna grupa od svih zainteresovanih činilaca kako bi se u što kraćem vremenskom intervalu napravile adekvatne korekcije i prijedlog Zakona o zdravstvenoj zaštiti doveo do zadovoljavajućeg stepena kvaliteta.

Imajući u vidu navedeno obraćamo se delegatima Skupštine Crne Gore da ne glasaju za predmetni prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti koji bi, kao takav, samo još dodatno urušio postojeći zdravstveni sistem.

IZVRŠNI ODBOR LJEKARSKE KOMORE CRNE GORE

_____________________________________________________________________________________________________________

OBAVJEŠTENJE

28.07.2023. godine

Ljekarska komora Crne Gore obavještava da je povodom rješavanja pitanja Instituta „Simo Milošević“ – Igalo, Izvršni odbor Ljekarske komore Crne Gore uputio dopis Predsjedniku Crne Gore, Skupštini Crne Gore, Vladi Crne Gore, Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje i Ministarstvu finansija, sljedeće sadržine;

Uvaženi,
U ime građana Crne Gore, Ljekarska komora Crne Gore se ponovo obraća svim subjektima vlasti i ponovo ukazuje na neophodnost da se Institut “Simo Milošević” u Igalu zadrži u zdravstvenom sistemu Crne Gore, a na usluzi građanima Crne Gore.

Institut “Simo Milošević”, koji je izrastao u daleko prepoznatljiv brend zdravstvenog turizma i rehabilitacije, nastao je decenijama unazad upravo zalaganjem i imovinom građana Crne Gore od kojih postoje nastojanja da se otuđi i postane privatno vlasništvo. Dakle, umjesto da građani Crne Gore ubiraju plodove liječenja i rehabilitacije u ovom centru, što bi bila privilegija svake države koja vodi računa o dobrobiti svojih građana, imamo ozbiljne tendencije da ta privilegija bude u korist pojedinca i malog broja platežno sposobnih građana Crne Gore. Naglasićemo da u aktuelnom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti stoji da sveobuhvatna zdravstvena zaštita građana Crne Gore, između ostalog, podrazumijeva rano otkrivanje bolesti, liječenje i rehabilitaciju, upravo ono što je Institut Simo Milošević decenijama pružao građanima Crne Gore.

Pravo na kvalitetno besplatno liječenje i rehabilitaciju ne smije niko da oduzme građanima Crne Gore. Dozvolićete da je nepojmljivo i neprihvatljivo razmišljanje da država Crna Gora ne vidi isplatljivost očuvanja i unapređenja ovog crnogorskog brenda, a privatni subjekat vidi svoj benefit. Da li je moguće da je država Crna Gora spremna da se odrekne profesionalnog kadra koji radi u Institutu Igalo i koji je svojim stručnim znanjem i umijećem imao primat na evropskom tržištu što je rezultiralo i interesovanjem i posjetama iz svih evropskih zemalja? Nameće se pitanje na koji način država Crna Gora planira da gradi zdravstveni turizam, kao jednu od strateških grana razvoja, ako otuđi Institut “Simo Milošević” u Igalu, kao noseću ustanovu tog projekta.

Imajući u vidu navedeno predlažemo da se oformi mješovita radna grupa u cilju nalaženja rješenja pitanja Instituta i kao jedini cilj postavi očuvanje Instituta kao državnog interesa.

IZVRŠNI ODBOR LJEKARSKE KOMORE CRNE GORE

_____________________________________________________________________________________________________________

OBAVJEŠTENJE

27.07.2023. godine

Poštovane kolege,

Sa ponosom i izuzetnim zadovoljstvom ističemo da je naš kolega, dr sc. med Miljan Zindović, hirurg Centra za digestivnu hirurgiju Kliničkog centra Crne Gore, kao prvi hirurg iz Crne Gore dobio prestižnu titulu „“Fellow of the European Board of Surgery”„.

The European Union of Medical Specalists (UEMS) fellowship predstavlja proces provjere kvaliteta na visokom nivou i odražava određena znanja kandidata koja prevazilaze neophodna znanja specijaliste za određenu oblast.

Kandidati iz oblasti minimalno invazivne hirurgije (MIS) koji uspješno prođu ovu provjeru dobijaju titulu “Fellow of the European Board of Surgery /MIS – F.E.B.S./MIS”.

F.E.B.S./MIS je velika čast i prestižna kvalifikacija, priznata u evropskim zemljama. UEMS MIS diploma je poseban sertifikat jer je razvijena u saradnji sa Evropskom asocijacijom za endoskopsku hirurgiju (EAES) i akreditovana je od strane ovog renomiranog evropskog Udruženja. Da bi se polagao ovakav ispit mora se uraditi veliki broj laparoskopskih operacija tj. operacija minimalno invazivnim pristupom, što moraju potvrditi eksperti iz drugih zemalja.

“Dr sc. med. Zindović sticanjem ovog prestižnog zvanja je prvi crnogorski hirurg koji će u evropskim zemljama biti priznat kao ekspert u minimalno invazivnoj hirurgiji”, navodi KCCG.

Dr Zindović je prvi crnogorski hirurg koji je izveo laparoskopsku operaciju iz oblasti barijatrijske hirurgije, tzv. „sleeve“ gastrektomiju – resekciju želuca kod prekomjerno gojaznih pacijenata.

Osim navedenih profesionalnih kvaliteta, svi koji rade u Kliničkom centru Crne Gore uvjerili su se da dr Zindović raspolaže i visoko moralnim kvalitetima.

Nadamo se da će sistem biti u stanju da shvati da znanje nema cijenu, da su nam ljudi poput dr Zindovića neophodni u javnom zdravstvenom sistemu, te se potruditi da nađe načina da zadrži takav kadar obezbijedivši adekvatne uslove za rad i život.

_____________________________________________________________________________________________________________

SAOPŠTENJE

21.07.2023. godine

Poštovane kolege,

U obavezi smo da Vas informišemo, a što smo svi saznali iz sredstava javnog informisanja, da je na sjednici Vlade Crne Gore koja je održana dana 20. 7. 2023. godine usvojen predlog Zakona o zdravstvenoj zaštiti Crne Gore, kreiran od strane Ministarstva zdravlja Crne Gore, uprkos brojnim i krupnim, konstruktivnim i dobronamjernim primjedbama stručne javnosti koje su dominatno bile upućene od strane Ljekarske komore Crne Gore. Iako se još uvijek aktuelni ministar, g. Šćekić, hvali ,,transparentnošću,, postupka donošenja ovog zakona čini se suvišnim istaći da nije riječ o posebnoj transparentnosti već o zakonskoj obavezi koja je morala biti ispoštovana. Ako je g. ministar pod transparentnošću mislio na broj medijskih pojavljivanja predstavnika ministarstva zdravlja ovim povodom, za ukazati je da su ista uslovljena upravo kontroverzama koje su pratile predloženi tekst ovog zakona i ogromnim neslaganjem svih nosilaca zdravstvene djelatnosti u Crnoj Gori. Dakle predloženi tekst zakona je možda dobar po birokratskim standardima, ali u cjelosti nezadovoljavajući za medicinsku profesiju i građane. Skrećemo pažnju da se Ministarstvo zdravlja ni u jednom segmentu svog djelovanja nije pokazalo kao zaštitnik interesa i dobrobiti građana, na čemu isto u svojim javnim nastupima insistira dovodeći u konfrontaciju građane i ljekare, a zapravo problem je u nesposobnosti uspostavljanja valjane i funkcionalne zdravstvene zaštite na svim nivoima. Ministarstvo zdravlja je najuspješnije bilo u segmentu ostvarivanja lične dobrobiti vodećih lica u istom. Po tome će se pamtiti, a o čemu će biti još riječi.

O “profesionalnosti i dobronamjernosti” Ministarstva zdravlja u odnosu na ljekarsku profesiju govori i podatak da do danas Ljekarskoj komori Crne Gore nijesu uplaćena zakonom propisana budžetska sredstva po osnovu vršenja prenešenih poslova, koja su opredijeljena Zakonom o budžetu iz 2022. godine.

“Dobronamjernost i zaštita interesa” građana Crne Gore od strane Ministarstva zdravlja se ogleda i u sadašnjem statusu Instituta “Simo Milošević” u Igalu, ustanove koja je od strateškog značaja za liječenje i rehabilitaciju građana Crne Gore i uopšte postojanja i razvoja zdravstvenog turizma. Ovoj ustanovi,upravo ,,brigom,, Ministarstva zdravlja, prijeti privatizacija koja bi bila u isključivom interesu pojedinca u smislu ubiranja velikog profitra, od čega građani Crne Gore ne bi imali nikakvu korist.

I ovim putem dajemo podršku svim zaposlenima u Institutu u nastajanju da očuvaju i sačuvaju ovaj izuzetni crnogorski brend, a Ministarstvu zdravlja i Vladi Crne Gore poručujemo da ne smiju biti saučesnici još jedne nesretne privatizacije imovine građana.

_____________________________________________________________________________________________________________

OBAVJEŠTENJE

26.06.2023. godine

Zadovoljstvo nam je da najavimo održavanje II crnogorske konferencije kliničke hemije i laboratorijske medicine i XXX kongres Balkanske kliničko-laboratorijske federacije (BCLF), koji će se održati od 27.09. do 30.09.2023. godine u Herceg Novom. Inače, BCLF sačinjava 9 država: Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Albanija, Sjeverna Makedonija, Grčka, Turska, Rumunija i Bugarska, a BCLF kongresi se održavaju godišnje u različitim zemljama domaćinima.

Poslednji put BCLF kongres u Crnoj Gori bio je organizovan 2013. godine u Budvi i bio je izuzetno posjećen (450 delegata) i uspješan, te se nadamo da će i kongres u Herceg Novom jednako ili više ispuniti očekivanja.

Kongres je osmišljen kao sinergija između naučnih činjenica i profesionalnih dostignuća i izazova u praksi, a sastojaće se od plenarnih predavanja, simpozijuma, kratkih prikaza, poster prezentacija, radionica i komercijalnih izložbi, kao i društvenog programa u cilju jačanja aktivne diskusije i naučnog povezivanja među delegatima. Naučni program sadrži brojne eminentne kako domaće tako i inostrane predavače širom Evrope. Posebno smo ponosni na činjenicu da će pojedina predavanja održati naučnici iz oblasti biomedicinskih nauka koji su svoje školovanje započeli u Crnoj Gori, a usavršavanje i profesionalnu djelatnost vezali za različite zemlje širom svijeta.

Kako smatramo da je program kongresa multidisciplinaran, te da bi pojedine sesije mogle biti zanimljive porodičnim ljekarima, specijalistima i subspecijalistima svih grana interne medicine, neurolozima, psihijatrima, imunolozima, ginekolozima i sl., pozivamo članove Ljekarske komore Crne Gore da uzmu učešće u navedenom međunarodnom skupu u Herceg Novom.

Zvanična web stranica kongresa je https://www.bclf2023.org/
i na njoj se mogu naći sve za sada relevantne informacije. Uz preliminarni program, na stranici su takođe dostupne i biografije svih predavača.

_____________________________________________________________________________________________________________

DAN LJEKARSKE KOMORE

20.06.2023. godine

Cerović: Ljekarska komora se bori protiv upliva politike u profesiju, Crna Gora ima 2.300 doktora, od toga je 1.800 u javnom sektoru

Još jedan Dan Ljekarske komore Crne Gore, 20. jun, esnaf dočekuje ponavljanjem poruke nadležnima da zdravlje nacije mora da bude državni interes broj jedan ali i da je komora nezavisna strukovna organizacija oslobođena političkih uticaja.

“Ljekarska profesija je profesija u kojoj su razlike vrijednost, prednost i snaga, a ne problem ili mana. Ovo ističem jer je i od strane najveće svjetske asocijacije ljekarskih komora ukazano na tendenciju velikog upliva politike u ljekarsku profesiju protiv čega se moramo boriti, a što upravo radi Ljekarska komora Crne Gore”, poručila je predsjednica, dr Žanka Cerović sa svečanosti koja je juče održana u prijestonici, na Cetinju, u gradu koji je vjekovima bio centar kulturnog, naučnog, diplomatskog i političkog života naše države.

Cerović je istakla da je Ljekarska komora formirala elektronsku bazu podataka koja pokazuje da u Crnoj Gori danas radi oko 2.300 doktora sa crnogorskim državljanstvom, od čega ih je oko 1.800 u javnom zdravstvu.

“Elektronska baza znači da mi danas možemo da znamo koliko imamo specijalista po regionima, iz kojih specijalističkih oblasti, koliko ljekara je pred penzijom - na osnovu čega može i treba da se planira razvoj zdravstvene zaštite. Smatram da Ministarstvo zdravlja i Vlada Crne Gore ovu bazu treba da koriste kao jedan od strateških dokumenta za kreiranje zdravstvene politike u zemlji”, ocijenila je ona.

Cerović se osvrnula i na konkretne akcije koje je Ljekarska komora preduzela u posljednjih godinu, a u cilju ostvarivanja viših standarda prilikom liječenja građana, ali i jačanja društvene pozicije crnogorskih doktora medicine.

“Bili smo vrlo aktivni sudionik javne rasprave prijedloga nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti i u pisanom obliku smo uputili brojne prijedloge za ispravke i dopune. Ministarstvu zdravlja smo uputili niz prijedloga u vezi sa izjednačavanjem stručnih kvalifikacija, izmjenama normativnih akata kojima se propisuje postupak dodjele specijalizacija, i jasno smo se suprotstavili namjeri da se ljekarima onemogući da dopunski rad vrše po sopstvenom izboru, ali i da se crnogorskim doktorima onemogući da nakon penzioniosanja budu nosioci djelatnosti u privatnoj praksi”, istakla je predsjednica Ljekarske komore.

Ona je podsjetila da je komora više puta ukazivala i na neophodnost propisivanja smjernica, protokola i normativa prilikom pružanja zdravstvene zaštite.

“To je preduslov bezbjednosti i pacijenata i ljekara”, napominje Cerović.

Komora je, kako je dodala, isticala i javni interes očuvanja Opšte bolnice Meljine i Instituta u Igalu kao strateški važnih institucija za crnogorsko zdravstvo.

Ljekarska komora, koja je punopravni član Stalnog komiteta evropskih ljekara, član Svjetske medicinske asocijacije i ima svog predstavnika u Glavnom odboru Foruma ljekarskih komora Jugoistočne Evrope, dok je aktivna i u radu drugih međunarodnih asocijacija, kontinuirano je afirmisala i međunarodni ugled svojih članova.

Cerović je naglasila da je novi počasni član Ljekarske komore Crne Gore prof. dr Mihael Podvinec, profesor na univerzitetu u Bazelu, načelnik ORL klinike u kantonalnoj bolnici u Aarau, autor više od 56 naučnih publikacija, inicijator niza akcija slanja materijalne i stučne pomoći. Svečanosti na Cetinju prisustvovala je i profesorka Nadežda Basara, onkolog-hematolog i jedna od vodećih stručnjaka za transplataciju matičnih ćelija u Evropi koja je, takođe, počasna članica crnogorske komore.

U okviru Dana Ljekarske komore, održana su i tri predavanja koja su vodili prof. dr Miodrag Šoć, specijaliste sudske medicine i profesor Medicinskog fakulteta u Podgorici, zatim magistar medicinskih nauka, doktorka Sanja Simović i dekan Fakulteta za državne i evropske studije, profesor upravnog prava, istaknuti prijatelj i predsjednik Suda Ljekarske komore, Đorđije Blažić.

Gosti su, između ostalih, bili direktor Lekarske komore Srbije, dr Miodrag Stanić, predsjednik Izvršnog odbora Regionalne lekarske komore Beograda, dr Nikola Bogosavljević i zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore, dr Vikica Krolo.

Nakon radnog dijela susreta, za zvanice je organizovan obilazak Narodnog muzeja i Cetinjskog manastira.

_____________________________________________________________________________________________________________

RADNI SASTANAK

16.06.2023. godine

Po pozivu Ministarstva zdravlja, a na zahtjev SOCIEUX-a, koji je osnovan i finansiran od strane EU - Direkcije Evropske komisije za razvoj i saradnju (Europe Aid), upućen je poziv Ljekarskoj komori Crne Gore (u daljem tekstu: Komora) da prisustvuje radnom sastanku. Naime, Ministarstvu zdravlja odobren je projekat „Podrška Ministarstvu zdravlja Crne Gore u kreiranju sistema kontrole kvaliteta“, koji je u prvom dijelu podrazumijevao analizu postojećih kapaciteta Ministarstva zdravlja za kontrolu kvaliteta, što je bio povod predmetnog sastanka. Predstavnici Komore na predmetnom sastanku su bili: dr Žanka Cerović, predsjednica Komore, dr Gordana Mijović, predsjednica Komisije za stručna pitanja Komore i dr Rajko Strahinja, predsjednik Komisije za normativna pitanja Komore, ispred Ministarstva zdravlja prisustvovala je gđa. Dragana Mijović, načelnica u Direkciji za unapređenje ljudskih resursa u zdravstvu i kontrolu funkcionisanja strukovnih regulatornih tijela, dok su ispred SOCIEUX-a bila dva eksperta i to: gđa. Biserka Simčić iz Slovenije i g. Gonçala Figueiredo Augusta iz Portugala. Sa žaljenjem ističemo da je izostalo prisustvo predstavnika Direktorata za kontrolu kvaliteta resornog ministarstva, međutim za Komoru je ovaj sastanak bio veoma značajan i isti je rezultirao zaključcima o potrebi organizovanja edukacije o indikatorima kontrole kvaliteta što će Komora u daljem toku i uraditi. Od strane gđe. Biserke Simčić predočeno nam je da Slovenija ima Priručnik o kvalitetu i bezbjednosti u zdravstvu, što je dragocjena pomoć Komori da izradi takav dokument za sopstvene potrebe. O važnosti ovog dokumenta najbolje svjedoči činjenica da je isti sastavni dio polaganja stručnog ispita ljekara u Sloveniji.

_____________________________________________________________________________________________________________

REAGOVANJE

15.06.2023. godine

Povodom izjave još uvijek aktuelnog Ministra zdravlja Crne Gore g. Šćekića u kojoj navodi da (citat)

“ …gro ljekara koji namjeravaju da napuste zdravstveni sistem su upravo vođeni ličnim svojim interesom i to je sasvim legitimno, s tim što moramo znati da dosta onih privatnih klinika i poliklinika su upravo fiktivno ili se vode na te ljekare. Prema tome oni su radili dok su slabili javno zdravstvo i zdravsteveni sistem Crne Gore, pravili su svoje privatno zdravstvo i to je jedna istina”

Navedena izjava je skandalozna i neprimjerana za svaki regulisani zdravstveni sistem kao i za svakog ozbiljnog i odgovornog političara. Manjkavosti i nedostaci zdravstvenog sistema ne počivaju u ljekarima već na neznavenim kreatorima loše zdravstvene politike. Ova izjava govori da ministar zdravlja g. Šćekić ne zna mnogo o zdravstvenom sistemu Crne Gore, na čijem je čelu, a takođe ni koliko je vremena, rada i truda potrebno da se izgradi upravo jedan od ovih ljekara koji su otišli iz Kliničkog centra Crne Gore. Neophodno je napraviti analizu o tome ko je ,,slabio javno zdravstvo,,, ljekari ili loša organizacija zdravstevnog sistema, te konačno i stvarno pozvati na odgovornost. Ljekarska Komora je upozoravala da će ovakav odnos prema ljekarima natjerati ih da napuštaju javno zdravstvo što nije imalo odjeka, te se to upravo dešava. Konačno upućujemo aktuelnog ministra da, kada govori o slabljenju javnog zdravstva, počne od svojih najbližih saradnika, koji su radili kao ljekari na sjeveru Crne Gore i koji su po stupanju na vlast prvo sebe i svoje bližnje ,,dislocirali,, sa sjevera Crne Gore u Podgoricu ili još pereciznije u Klinički centar Crne Gore, iako upravo na sjeveru Crne Gore građani vape za doktorima.

Poštovanje i zahvalnost svim ljekarima Crne Gore koji su održali zdravstveni sistem uprkos svim izazovima koji, nažalost, nijesu samo medicinski.

_____________________________________________________________________________________________________________

KONGRES DERMATOVENEROLOGA

13.06.2023. godine

U organizaciji crnogorskog Udruženja dermatovenerologa od 8. – 11. juna održan je V Kongres dermatovenerologa Crne Gore sa međunarodnim učešćem. Kongres je otvorila predsjednica Ljekarske komore Crne Gore dr Žanka Cerović.

Eminentni domaći i inostrani predavači su učesnicima prenijeli najnovija saznanja iz oblasti dermatovenerologije. Kongres je bio posvećen autoimunskim, zapaljenskim i malignim bolestima kod kojih se primenjuju novi vidovi liječenja na raspolaganju posljednjih 10-15 godina, bioloških ljekova, ali i tzv. ciljane terapije koja je unijela značajne promjene i omogućila bolje liječenje bolesnika kod kojih smo bili manje ili više nemoćni.

Pored dermatovenerologa iz Crne Gore i regiona među predavačima su bili i ugledni dermatolozi iz Evrope i centralne Azije.

_____________________________________________________________________________________________________________

SAOPŠTENJE

09.06.2023. godine

Ljekarska komora Crne Gore najoštrije osuđuje napad na ljekara i medicinsku sestru Hitne medicinske pomoći Podgorica. Ovim putem podsjećamo da je izmjenama Krivičnog zakonika Crne Gore napad na ljekara u obavljanju dužnosti kalsifikovan kao krivično djelo, pa Komora izražava nadu da će nadležni državni organi u ovom slučaju postupiti shodno navedenome. Poseban apel upućujemo građanima i građankama Crne Gore da učine dodatne napore kako bi se sa zdravstvenim radnicima očuvao odnos povjerenja i poštovanja, a sve u cilju očuvanja i dodatnog unapređenja zdravlja.

_____________________________________________________________________________________________________________

REAGOVANJE

31.05.2023. godine

Ovim putem pozivamo Ministra zdravlja Crne Gore, g. Šćekića, da se javno izvini ljekarima i građanima Crne Gore zbog brojnih dezinformacija koje je izrekao prilikom gostovanja u Jutarnjem programu RTCG, a sa utiskom da je cilj lična promocija i konfrotiranje građana i ljekara što nanosi veliku štetu i jednima i drugima. Ostavljajući mogućnost da Ministar zdravlja nije vjerodostojno informisan od strane svojih saradnika i imajući u vidu činjenicu da je Ministarstvo zdravlja zatvoreno za razgovor sa Ljekarskom komorom i ljekarima uopšte, ovim putem predlažemo da se upriliče radni sastanci o svim aktuelnim pitanjima, pa čak i da se iznesu stavovi i argumenti u javnom medijskom prostoru.

_____________________________________________________________________________________________________________

REAGOVANJE

29.05.2023. godine

Reagovanje Ljekarske komore Crne Gore povodom izjave predstavnika Ministarstva zdravlja Stevana Đurišića, pravnika, direktora jednog od mnogobrojnih direktorata, da neće da primi na razgovor predstavnike 240 ljekara iz primarne zdravstvene zaštite (više od 80 posto), što je odgovor na drugi zahtjev navedenih doktora (na prvi zahtjev upućen Ministru zdravlja nikada nijesu dobili odgovor).

Poštovani predstavnici Ministarstva zdravlja moramo vas podsjetiti da vaša pozicija odgovara servis službi za pružanje usluga zdravstvenim radnicima i građanima Crne Gore i vaša je obaveza da prezentujete Vladi Crne Gore sve potrebe i zahtjeve zdravstvenih radnika i građana Crne Gore na šta se vi oglušavate. Najmanje što ste u obavezi da uradite je da primite i saslušate zahtjeve doktora medicine iz primarne zdravstvene zaštite koji su više nego opravdani, a tiču se cjelokupne organizacije rada u primarnoj zdravstvenoj zaštiti što može da bude samo benefit za građane Crne Gore. Da li je ovakvo vaše ponašanje način jačanja primarne zdravstvene zaštite, a što ste proklamovali kao prioritet? Saglasni smo da primarna zdravstvena zaštita treba da zbrine 80% potreba građana i samo takva je temelj organizovanog, svrsishodnog i savremenog zdravstvenog sistema.

U primarnoj zdravstvenoj zaštiti i sada fale doktori kao i u čitavom zdravstvenom sistemu Crne Gore. Ljekari u primarnoj zdravstvenoj zaštiti su dominantno vrlo mladi, dobro školovani i jako poželjni za zdravstvene sisteme država u okruženju i čitave EU. Crnogorski zdravstveni sistem mora da preduzme ozbiljne korake, da sačuva ove mlade doktore u zdravstvenom sistemu Crne Gore, jer su u zdravstvenim sistemima drugih država mnogo bolje plaćeni, rade u mnogo boljim uslovima i njihov rad i zalaganje društvo cijeni i uvažava. U navedenim sistemima ne može se desiti da činovnici u zdravstvenom sistemu neće da prime ljekare na razgovor. Naglasiću da Evropi fale ljekari, a ne činovnici. Crnogorskim građanima je važan ljekar, a potpuno nevažan bahati birokrata.

I pored navedenog nadamo se da će predstavnici iz Ministarstva zdravlja i sam Ministar, a i predsjednik Vlade Crne Gore shvatiti ozbiljnost ovog problema i ipak odlučiti da saslušaju predstavnike ljekara iz primarne zdravstvene zaštite koji imaju mnogo toga da im kažu, a zarad bolje zdravstvene zaštite građana Crne Gore.

_____________________________________________________________________________________________________________

SAOPŠTENJE

26.05.2023. godine

Poštovane koleginice i kolege,

Obavještavamo Vas da su predstavnici Ljekarske komore Crne Gore (u daljem tekstu: Komora) imali radni sastanak sa direktoricom Uprave za inspekcijske poslove, gđom. Anom Vujošević i njenim saradnicama. Do predmetnog sastanka je došlo na inicijativu Komore zbog primijećenog neprincipijelnog i selektivnog pristupa rada ovog organa u postupku vršenja inspekcijskog nadzora i njihovog nepoštovanja zakonske obaveze da obavijeste Komoru u svim slučajevima kada se nakon izvršenog nadzora izrekne doktoru neka od kaznenih mjera. Neprincipijelnosti su se odnosile na: odabir zdravstvenih ustanova koji je izvršen u pravcu sankcionisanja tačno određenih ljekara i selektivne primjene kaznenih mjera. Ukazano je na potrebu da se kontroliše rad ljekara, odnosno da li isti posjeduju licencu za rad, sa fokusom na gostujuće ljekare, što je osnovni preduslov bezbjedne i kvalitetne zdravstvene zaštite. Dobili smo uvjerenje da će se u odnosu na ukazane propuste i nepravilnosti rada inspekcije reagovati i navedeno otkloniti, kao i da će Komora biti uredno obaviještena o slučajevima kada se doktoru prilikom vršenja inspekcijskog nadzora izrekne neka od zakonom propisanih mjera.

Takođe, koristimo priliku i pozivamo članstvo da, u ime i zarad prije svega građana, a onda i esnafa čiji su članovi, obavijeste Komoru o ljekarima koji pružaju zdravstvenu zaštitu na teritoriji Crne Gore bez licence izdate od strane Komore. Takođe, polazeći od osnovnog postulata na kojem počiva rad Komore, a to je zaštita interesa i prava članova Komore, pozivamo svakog člana da se obrati Komori za pomoć u slučaju kada smatra da mu je uskraćeno neko pravo ili da je učinjenja neka neregularnost prilikom vršenja inspekcijskog nadzora.

_____________________________________________________________________________________________________________

LINK

19.05.2023. godine

LINK - Vuk Kadić, dir. Fonda za zdravstvo osiguranje CG (RTCG)
Ljekarska komora Crne Gore stavlja akcenat na segment od 15:00 - 18:12.

_____________________________________________________________________________________________________________

OBAJEŠTENJE

17.05.2023. godine

Ljekarska komora Crne Gore je članica Southeast European Medical Forum (u daljem tekstu: SEEMF) i član Glavnog odbora ove organizacije koja okuplja veliki broj komora kako iz regiona tako iz svijeta: Ajzerbedžan, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Izrael, Bugarsku, Grčku, Majkedoniju Srbiju, Rusiju, Češku Republiku i dr. U periodu od 11.5. – 14.5. 2023. godine održan je sastanak Glavnog odbora SEEMF-a u Ohridu gdje je prisustvovala i Ljekarska komora Crne Gore. Na sastanku je, između ostalog, bilo prilike da se učesnici informišu i o aktivnostima sa poslednjeg kongresa World Medical Association koji je održan u Keniji i na kom su posebnu pažnju privukle dvije teme i to da se profesija mora distancirati od politike obzirom da je konstatovan neprimjeren upliv politike u profesiju i druga tema koja se ticala transplatacije organa. Ovom prilikom je akcentovana potreba i obaveza da se zajednički djeluje, kao organizacija, i preduzmu aktivnosti koje onemogućavaju destruktivni upliv politike u segment profesije. Sljedeći internacionalni kongres SEEMF-a biće u Solunu u periodu između 6.9. – 10.9.2023. godine. Na okruglom stolu, koji će tom prilikom biti organizovan, Ljekarska komora Crne Gore će kandidovati temu o migraciji ljekara sa posebnim akcentom na odliv ljekara. Na naše zadovoljstvo usvojen je prijedlog Ljekarske komore Crne Gore da upravo Crna Gora bude domaćin jednog od narednih sastanaka ove organizacija koja u cjelosti snosi troškove održavanja istog.

images

_____________________________________________________________________________________________________________

Link 11.05.2023 (RTCG)

17.05.2023. godine

Cijelu emisiju možete pogledati na sledecem LINKU

_____________________________________________________________________________________________________________

OBAJEŠTENJE

10.05.2023. godine

Šesti Kongres fizikalne i rehabilitacione medicine Crne Gore sa međunarodnim učešćem, pod nazivom „Nova iskustva u fizikalnoj i rehabilitacionoj medicini“, održan je u periodu od 4. 5. 2023. do 7. 5. 2023. godine u Kongresnom centru hotela “Montenegro” u Bečićima. Organizator kongresa, Udruženje fizijatara Crne Gore je pokazalo visok profesionalizam po pitanju organizacije i naučnog sadržaja ovog kongresa što je i potvrđeno kroz prisustvo eminentnih stručnjaka iz ove oblasti kako iz zemlje tako iz inostranstva. O međunarodnoj reputaciji koju imaju specijalisti fizikalne medicine i rehabilitacije najbolje govori činjenica da su se predmetnom skupu preko video bima obratili prof. dr Francesca Gimigliano pedsjednica Svjetskog udruženja fizikalne i rehabilitacione medicine ISPRM, dr Klemen Grabljevec predsjednik Evropskog udruženja fizikalne i rehabilitacione medicine ESPRM, prof.dr Milica Lazović predsjednica Mediteranskog udruženja fizikalne i rehabilitacione medicine MFPRM i predsjednica Udruženja fizikalne i rehabilitacione medicine Srbije, prof dr Valentina Koeska predsjednica Udruženja za fizikalnu i rehabilitacionu medicinu Makedonije

Ova činjenica posebno raduje, jer govori u prilog tome da se crnogorski doktori vrlo uvažavaju na međunarodnom nivou. Posebno je istaknuta podrška opstanku Institita “Simo Milošević” u Igalu, koji posjeduje izuzetan međunarodni ugled i koji se kao prepoznatljiv crnogorski brend mora sačuvati i očuvati. Ono na šta je posebno ukazano, a o čemu crnogorska javnost vrlo malo zna, je istraživanje koje je sprovela država Norveška o isplativosti slanja svojih građana na rehabilitaciju u Institut “Simo Milošević”, a koje je pokazalo da se državi Norveškoj višestruko isplati da svojim građanima plati put i troškove rehabilitacije u trajanju od 28 dana sa kompletnim terapijskim tretmanom. Sve ovo značajno manje košta u odnosu na cijenu neophodne terapije koju bi građani Norveške morali dobiti u svojoj zemlji sa čak manjim benefitom u smislu osposobljavanja za svakodnevni život i profesionalni rad. Začuđujuće je da država Crna Gore nema nijedno istraživanje u ovom pravcu, pa bi bilo korisno da se predmetno istraživanje države Norveške iskoristi za sagledavanje važnosti i uloge održanja ovog instituta, kao i za potporu strateškog projekta države – zdravstvenog turizma.

Želimo da ponovimo i iznova naglasimo da je Institut “Simo Milošević” jedini specijalizovani rehabilitacioni centar u Crnoj Gori za građane Crne Gore kojima zakonodavac garantuje ovu vrstu terapijskog tretmana. I ovom prilikom, kao i dosada, poslata je poruka zaposlenima u Institutu “Simo Milošević” u Igalu da imaju i da će imati punu podršku i pomoć Ljekarske komore Crne Gore za očuvanje Instituta i ostvarivanje svih opravdanih zahtjeva zaposlenih.

images

images

images

images

images

_____________________________________________________________________________________________________________

Tema jutra

27.04.2023. godine

_____________________________________________________________________________________________________________

UPOZORENJE

27.04.2023. godine

Poštovane koleginice i kolege,

Od strane dvije koleginice smo obaviješteni o prevari čije su žrtve bile, a do koje je došlo prilikom njihovog apliciranja na jednom evropskom kongresu, za koji im je čak bio prihvaćen rad.

Ovom prilikom se zahvaljujemo koleginicama, koje su nas obavijestile o navedenom, i istovremeno upozoravamo sve članove Ljekarske komore Crne Gore da budu vrlo pažljivi to jest, da nakon više provjera preduzmu korake za učešće na skupovima na međunarodnom nivou.

_____________________________________________________________________________________________________________

OBAVEŠTENJE

18.04.2023. godine

Dana 14-15. aprila 2023. godine u Pljevljima je održan IV audiološki skup sa temom “Sluh djeteta - dijagnoza i terapija“. Skup je bio sa međunarodnim učešćem uz prisustvo eminetnih stručnjaka iz Švajcarske i to prof.dr M. Podvineca i prof.dr C. Stiegera, kao i člana Srpske akademije nauka i umjetnosti, prof. dr R.Čolovića. Dr Vesna Džuverović i dr Maja Jovanović imale su odlične prezentacije na predmetnu temu, obzirom da je u devet crnogorskih porodilišta od 2018. godine uspostavljen skrining sluha novorođenčadi. Nakon prezentacije rezultata iz Švajcarske i naših rezultata navedenih skrininga konstatovano je da je Crna Gora po rezultatima u korak sa Evropom, dok prilično zaostajemo kada je u pitanju terapija i briga o djeci kod kojih je verifikovan problem. Nažalost, zaključeno je da se značajno zaostaje i u pogledu tehničkih kapaciteta i kadra, jer je za navedeno neophodan ozbiljan timski rad. Imajući u vidu navedeno Ljekarska komora Crne Gore će zatražiti sastanak sa Ministarstvom zdravlja na kom bi audiolozi Crne Gore upoznali resorno ministarstvo sa koracima koje je neophodno preduzeti kako bi se djeca sa oštećenim sluhom mogla uključiti u sve segmente društvenog života kao ravnopravni korisni članovi istog.

_____________________________________________________________________________________________________________

Tema jutra

07.04.2023. godine

_____________________________________________________________________________________________________________

SAOPŠTENJE

06.04.2023. godine

Poštovane koleginice i kolege,

Podsjećam Vas da je Svjetska zdravstvena organizacija davne 1948. godine proglasila 7.april za Svjetski dan zdravlja. Ovogodišnji slogan pod kojim se obilježava ovaj dan u svijetu je “Zdravlje za sve”, jer je pravo na zdravlje osnovno ljudsko pravo i svaki čovjek mora imati pristup neophodnim zdravstvenim uslugama na vrijeme i u mjestu gdje mu je to potrebno.

Pozivamo Vas da u Vašim zdravstvenim ustanovama organizujete aktivnosti u okviru kojih ćete dati doprinos promociji ovogodišnjeg slogana, a u cilju unapređenja kvaliteta i pristupačnosti pružanja zdravstvene zaštite pacijentima.

Srdačno,
Predsjednica dr Žanka Ceriović

_____________________________________________________________________________________________________________

OBAVEŠTENJE

30.03.2023. godine

Dana 31.3.2023. godine (petak) Ljekarska komora Crne Gore neće raditi zbog održavanja sjednice Skupštine Ljekarske komore Crne Gore.

Stručna služba Ljekarske komore Crne Gore

_____________________________________________________________________________________________________________

SAOPŠTENJE

29.03.2023. godine

Na moje, a sigurno i na zadovoljstvo svih ljekara Crne Gore, Ljekarska komora Crne Gore (u daljem tekstu: Komora) je domaćinskim odnosom prema novčanim sredstvima koja su po različitim osnovima prispjela na račun Komore, od kog iznosa navjeći dio predstavlja priliv od članarina, pri činjenici da je iznos opredijeljenih sredstva koja se uplaćuju od strane Ministarstva zdravlja za vršenje prenešenih poslova još od 2021. godine smanjen za više od polovine pređašnjeg iznosa, uspjela da za kratko vrijeme obezbijedi nedostajuća sredstva za kupovinu prostora za potrebe trajnog rješavanja podstanarskog statusa koji Komora ima od svog osnivanja.

Obzirom da trenutno Skupština Komore radi bez tri delegata, a kako je predmetna kupovina zajednički interes svih članova Komore, to sam mišljenja da se mora iznaći način da svi ljekari, a posebno oni koji nemaju svoga predstavnika u Skupštini Komore, budu uključeni u navedeno. Neophodno je takođe prije svega jasno i nedvosmisleno definisati svojinski status Komore u slučaju predmetne kupovine obzirom da je osnivač iste Skupština Crne Gore iz čega bi slijedilo da bi vlasnik bila Država Crna Gora, bez obzira što bi predmetna nepokretnost bila kupljena sredstvima ljekara Crne Gore.

S poštovanjem,
Predsjednica dr Žanka Ceriović

_____________________________________________________________________________________________________________

REAGOVANJE

24.03.2023. godine

Reagovanje Komisije za etička pitanja i deontologiju Ljekarske komore Crne Gore povodom teksta Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore „CIN-CG: U Crnoj Gori ljekari rade preglede ‘’nevinosti’’ i himenoplastiku, iako je to u više evropskih država zabranjeno: Ravnopravnosti nema dok tradicija krvavih čaršava opstaje“

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore je na dan 20.marta 2023.godine objavio tekst istraživačkog članka u kom se obrađuje postojanje praksi sprovođenja „pregleda nevinosti“ i himenoplastike u Crnoj Gori. Tekst upućuje na pervazivnost i štetnost ovih zdravstvenih usluga, čime se ukazuje i na značajno kršenje postulata Kodeksa medicinske etike i deontologije Ljekarske komore Crne Gore od strane članova Komore, odnosno ljekara i ljekarki koji ove usluge pružaju.

Praksa „testiranja nevinosti“, odnosno ginekološki pregledi koji se sprovode sa ciljem i uvjerenjem da se tim putem može utvrditi da li je žena ili djevojčica imala vaginalni odnos - mora se obustaviti, na šta su još 2018.godine udruženo pozvale Svjetska zdravstvena organizacija, Kancelarija za ljudska prava Ujedinjenih nacija, i Žene Ujedinjenih nacija. „Testiranje nevinosti“ je bolno, ponižavajuće, i traumatizujuće, a sprovodi se sa ciljem da se procijeni „čast“ ili „moralna podobnost“ žena i djevojčica. Djevojčice i žene se ovim pregledima podvrgavaju pod prinudom i prisilom svoje najbliže okoline, a pod krinkom „dobrih namjera i očuvanja tradicionalnih vrijednosti“. Himenoplastika predstavlja proceduru rekonstrukcije himena, kako bi se osiguralo da žena prokrvari sljedeći put kada bude imala penetrativni seksualni odnos, ne bi li se stekao utisak da nije imala istoriju vaginalnog odnosa. „Testiranje nevinosti“ i himenoplastika, međutim, ne mogu biti primjer niti dobrih namjera niti univerzalnih vrijednosti, s obzirom da predstavljaju jedan od oblika nasilja nad ženama i djevojčicama, odnosno zlostavljanje u ime „časti“. I „testiranje nevinosti“ i himenoplastika su veoma intruzivne i degradirajuće medicinske intervencije, i mogu biti prekursori dogovorenim i prisilnim brakovima, kao i drugim oblicima nasilja i zlostavljanja u porodici ili zajednici, uključujući fizičku i emocionalnu kontrolu žena i djevojčica. Pregledi i intervencije koji se u ove svrhe sprovode su neetični, nenaučni, medicinski nepotrebni i nepouzdani, a povezani su i sa brojnim kratkoročnim i dugoročnim štetnim posljedicama po zdravlje i život ovih pacijentkinja. Ljekari i ljekarke, članovi Ljekarske komore Crne Gore, morali bi biti upoznati sa činjenicom da „nevinost“ nije ni naučni ni medicinski termin, već socijalni, kulturološki i religijski konstrukt, a morali bi znati i da prisustvo ili odsustvo himena ne predstavlja pouzdan indikator istorije vaginalnih odnosa. Ljekari i ljekarke morali bi biti upoznati i sa obiljem istraživanja koja potvrđuju direktnu povezanost „testiranja nevinosti“ i himenoplastike sa devastirajućim efektima na fizičko i mentalno zdravlje i socijalno blagostanje žena i djevojčica. U tekstu Centra za istraživačko novinarstvo navodi se i da su iz Ministarstva zdravlja dobili informaciju da ”nijednim zakonskim propisom iz oblasti zdravstvene zaštite nije propisano sprovođenje ovog pregleda, niti on spada u domen zdravstvene zaštite”, te da su iz tog ministarstva ustvrdili da je “pitanje kršenja ljudskih prava kakvo su pregledi “nevinosti” - “u domenu drugih institucija”. Želimo da istaknemo i da podsjetimo i Ministarstvo zdravlja, ali i sve druge ustanove i građane Crne Gore, da zaštita osnovnih ljudskih prava i prevencija nasilja pripadaju domenu svih institucija, a da ukoliko se radi o kršenju ljudskih prava i nasilju u okviru zdravstvenog sistema Crne Gore, bilo da se radi o javnom ili privatnom zdravstvenom sektoru, onda su takvi incidenti i te kako u domenu i interesa i nadležnosti Ministarstva zdravlja.

Zakon o pravima pacijenata, koji se odnosi na sve one osobe koje u Crnoj Gori ostvaruju zdravstvenu zaštitu kao i na sve subjekte koji zdravstvenu zaštitu pružaju, naglašava da se u ostvarivanju prava utvrđenih ovim zakonom obezbjeđuje poštovanje ljudskog dostojanstva, fizičkog i psihičkog integriteta i zaštita tih prava. Međunarodni kodeks medicinske etike koji donosi Svjetska medicinska asocijacija naglašava i da se ljekari u pružanju zdravstvene zaštite, moraju pridržavati principa pravičnosti a što uključuje i bavljenje nejednakostima koje se odnose na zdravlje i zdravstvenu njegu, determinantama tih nejednakosti, kao i bavljenje kršenjem prava i pacijenata i zdravstvenih radnika. “Pregledi nevinosti”, koji su višestruko i dalekosežno štetni, koji se rade na štetu dostojanstva, fizičkog i psihičkog integriteta pacijentkinja koje su im podvrgnute, kako značajan korpus istraživanja, kao i važeći stavovi krovnih međunarodnih autoriteta poput Svjetske zdravstvene organizacije i Ujedinjenih nacija potvrđuju, i te kako se tiču propisa iz oblasti zdravstvene zaštite i morali bi biti u domenu interesovanja Ministarstva zdravlja.

Kodeks medicinske etike i deontologije Ljekarske komore Crne Gore propisuje da je ljekar u obavezi da se u svom radu pridržava važećih standarda medicinske nauke i etičkih principa. Odluke ljekara moraju da se zasnivaju isključivo na postupcima koji osobi olakšavaju trpljenje i ostvaruju zdravlje, poštujući pri tom prava, slobode, autonomiju i dostojanstvo svake osobe. Profesionalni odnos ljekara prema pacijentu ne smije biti uslovljen bilo kojim neetičkim razlogom. Budući da sprovođenje „testiranja nevinosti“ nema utemeljenja ni u nauci ni u etici, pa predstavlja viktimizaciju i traumatizaciju pacijentkinja i pričinjava im patnju i trpljenje, da narušava prava slobode, autonomiju i dostojanstvo žena i djevojčica, učestvovanje u ovim praksama predstavlja tešku povredu Etičkog kodeksa. Etički kodeks nadalje naglašava da je obaveza ljekara da svoju profesionalnu aktivnost obavljaju savjesno, po pravilima medicinske struke i sa potrebnom pažnjom, u skladu sa načelima medicinske etike i deontologije i načelima čovječnosti, te da se u svom radu vode principima dobročinstva, nanošenja najmanje štete i principima pravičnosti. Baveći se „testiranjem nevinosti“ ljekari i ljekarke krše sve navedene principe.

Ljekar je, u skladu sa Kodeksom, dužan i da u svom djelovanju čuva ugled i dostojanstvo profesije, te da svim svojim sposobnostima čuva plemenitu tradiciju ljekarskog poziva, održavajući visoke standarde stručnog rada i etičnog ponašanja prema pacijentu i njegovim bližnjima, kao i prema zdravim osobama. Međunarodni kodeks medicinske etike nadalje podvlači i da ljekar treba da izbjegava da djeluje na način koji može da oslabi poverenje javnosti u medicinsku profesiju. Kako bi održali to povjerenje, ljekari moraju od sebe i svojih kolega ljekara zahtijevati da se pridržavaju najviših standarda profesionalnog ponašanja, i moraju biti spremni da nadležnim organima prijave ponašanje koje je u suprotnosti sa principima ovog Kodeksa. Učestvovanjem u neetičnim i diskriminatornim praksama nasilja nad ženama, svaki ljekar ili ljekarka koji pružaju usluge „testiranja nevinosti“ i himenoplastike, ne samo da nanose nesagledivu štetu svojim pacijentkinjama i društvu u kome živimo, već značajno narušavaju ugled i dostojanstvo ljekarske profesije i podstiču nepovjerenje pacijenata u zdravstveni sistem i pružaoce usluga u njemu, a što može imati ozbiljne posljedice po zdravlje i život svih građana.

Posjećamo i da je, u skladu sa Kodeksom medicinske etike i deontologije, ljekar u obavljanju svog poziva samostalan i nezavisan, a za svoj rad snosi ličnu odgovornost pred pacijentima i društvom. Ljekar, u skladu sa Kodeksom, ima pravo i da odbije svaki pokušaj pritiska od strane kolega, pacijenata ili drugih lica, ukoliko ti zahtjevi protivurječe principima Etičkog kodeksa, profesionalnim dužnostima ili zakonu. U slučaju da se na ljekara vrši pritisak da postupi protivno svojoj savjesti ili profesionalnom uvjerenju, ima pravo da zatraži pravnu i društvenu podršku obraćanjem Komori i drugim nadležnim institucijama. Svi ljekari i ljekarke koji ne pružaju adekvatan otpor eventualnim pritiscima da postupe suprotno medicinskoj etici i profesionalnim standardima, te u svom radu pružaju usluge „testiranja nevinosti“ i himenoplastike, za svoje postupke treba i da odgovaraju pred nadležnim institucijama i pred društvom. Komisija za etička pitanja i deontologiju i Ljekarska komora, sa druge strane, pružaju punu profesionalnu i pravnu podršku svim onima koji se ovakvim praksama suprotstavljaju.

Međunarodni kodeks medicinske etike Svjetske medicinske asocijacije propisuje da je primarna dužnost ljekara da promoviše zdravlje i blagostanje pacijenata pružanjem kompetentne i saosećajne zdravstvene njege u skladu sa dobrom medicinskom praksom i profesionalnošću. Ovaj međunarodni kodeks takođe naglašava da ljekar ima odgovornost i da doprinese zdravlju i blagostanju populacije koju opslužuje i društva u cjelini, uključujući i buduće generacije. „Testiranje nevinosti“ i himenoplastika štete ne samo zdravlju i blagostanju današnjih, nego i budućih generacija, s obzirom da osnažuju socio-kulturološke norme koje podržavaju nejednakost žena, uključujući stereotipne i diskriminatorne stavove o moralu i seksualnosti žena, i imaju za cilj uspostavljanje i održavanje kontrolisanja žena i djevojčica. „Testiranje nevinosti“ je višestruko štetno i predstavlja kršenje osnovnih ljudskih prava koja su zagarantovana kako Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima Ujedinjenih Nacija, tako i Ustavom Crne Gore - pravo na zaštitu od diskriminacije na osnovu pola, pravo na život, slobodu i sigurnost, osobe, pravo na zaštitu od okrutnog, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja, pravo na najviši dostupan nivo zdravstvenih usluga, a krši i prava djeteta, ako se radi o maloljetnoj djevojčici. U skladu sa Međunarodnim kodeksom medicinske etike, ljekar nikada ne smije učestvovati u djelima mučenja ili drugim okrutnim, nehumanim ili ponižavajućim postupcima i kazama, niti ih omogućavati.

Komisija za etička pitanja i deontologiju Ljekarske komore Crne Gore najstožije osuđuje prakse „pregleda nevinosti“ i himenoplastike, upozorava sve članove Ljekarkse komore da su ovakve prakse duboko suprotne etičkim i stučnim načelima, da predstavljaju tešku povredu Kodeksa medicinske etike i deontologije Ljekarske komore Crne Gore, kao i tešku povredu ljudskih prava pacijentkinja koje su ovim intervencijama podvrgnute, te poziva sve one koji su imali iskustvo ovih intervencja da iste prijave Ljekarskoj komori i drugim nadležnim institucijama, kako bi se prava svih građanki zaštitila, a štetne prakse i njihovi praktikanti sankcionisali u skladu sa zakonom, domaćim i međunarodnim etičkim i pravnim standardima.

Komisija za etička pitanja i deontologiju

Ljekarske komore Crne Gore

Predsjednica
Dr Tea Dakić, mr sc.bioet. s.r.

_____________________________________________________________________________________________________________

Za dobro jutro

23.03.2023. godine

_____________________________________________________________________________________________________________

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST:

22.03.2023. godine

Ljekarska komora Crne Gore (u daljem tekstu: Komora) obavještava sve kolege da je povodom promjena u iznosu nadoknade za odvojeni život specijalizantima koji su upućeni na edukaciju (specijalizaciju) unutar Crne Gore Predsjednica Komore u više navrata ukazivala Ministarstvu zdravlja na štetu koja je navedenim učinjena mladim ljekarima tj. zdravstvenom siustemu Crne Gore. Takođe i Komisija za mlade ljekare je ostvarila kontakt sa Ministarstvom zdravlja Crne Gore. U odnosu na navedeno, od strane Ministarstva smo obaviješteni da je navedena promjena u iznosu nadoknade nastala usljed usklađivanja sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru. Komisija za mlade ljekare je uputila predlog za rješavanje navedenog problema, a po dobijanju odgovora od Ministarstva, Komora će obavijestiti članstvo o istome. U vezi sa obraćanjem specijalizanata Portalu RTCG objavljen je novinarski tekst koji možete pročitati ovdje
U nastavku članstvu Komore se stavlja na uvid jedan dio korespodencije …

images

images

images

images

images

_____________________________________________________________________________________________________________

Gjonaj:

18.03.2023. godine

Odlukom o smjeni Cerović šalje se loša poruka svima koji dobronamjerno i objektivno upućuju kritike

Smatramo da takve odluke Ministarstva, mogu imati negativan uticaj na buduće generacije ljekara koji planiraju da daju doprinos našem zdravstvenom sistemu, na način što se stiče utisak da će oni koji javno iznesu svoje stavove i sugestije, a koje nisu po volji vladajućih struktura, biti potisnuti i sankcionisani"

Rajmond Gjonaj, student povjerenik Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore (UCG) saopštio je danas da se odlukom Ministarstva zdravlja o smjeni zamjenice direktora Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), dr Žanke Cerović, šalje loša poruka svima onima koji dobronamjerno i objektivno upućuju kritike u cilju poboljšanja uslova rada ljekara kao i zdravstene zaštite stanovništva.

Cerović je smijenjena sa pozicije pomoćnice direktora KCCG, a iz Ministarstva zdravlja su saopštili da su prilikom prvih kontrola tog resora sa Upravom za inspekcijske poslove utvrđene broje nepravilnosti, koje se odnose na obavljanje djelatnosti za koje nije izdato rješenje Ministarstva zdravlja.

"Smatramo da takve odluke Ministarstva, mogu imati negativan uticaj na buduće generacije ljekara koji planiraju da daju doprinos našem zdravstvenom sistemu, na način što se stiče utisak da će oni koji javno iznesu svoje stavove i sugestije, a koje nisu po volji vladajućih struktura, biti potisnuti i sankcionisani. Time se nastavlja dugogodišnja praksa zastrašivanja medicinskog kadra, koji je, istini radi, ionako u deficitu. Nažalost, svjedoci smo da se taj kadrovski deficit iz godine u godinu produbljuje, a sličnim potezima, proces zadržavanja istog se odvija u pogrešnom pravcu", istakao je Gjonaj u saopštenju.

On je dodao da "duboko zabrinjava činjenica da, već dugi niz godina, takve odluke na neki način ulivaju strah kod ljudi, koji će prihvatiti činjenično stanje, kako ne bi imali posljedica u karijeri, što je vrlo izraženo u našem društvu, posebno od onog dana kada je politika na predatorski način ušla u medicinu".

"Kao rezultat toga, pitam se, da li ja i moje drage koleginice i kolege koji smo pred završetak studija, treba da budemo poslušni i "podobni" kako bi imali svijetlu budućnost u našem zdravstvenom sistemu ili treba da maksimalizujemo napore za bolje uslove i zrelije društvo, a pritom konstantno živimo u strahu da se nekome ne zamjerimo u početku karijere?", poručio je Gjonaj.

Izvor

_____________________________________________________________________________________________________________

VIJESTI

18.03.2023. godine

Poštovane koleginice i kolege, uvaženi građani Crne Gore,

U obavezi sam da Vas obavijestim da je jedina moja „ krivica“ to što je Ljekarska komora Crne Gore i ja kao predsjednica Ljekarske komore vrlo konstruktivno kritikovala novi nacrt Zakona o zdravstvenoj zaštiti sa primjedbama i prijedlozima koji su isključivo interes i zdravstvenih radnika i pacijenata u cilju zaštite njihove slobode u segmentu pružanja i dobijanja zdravstvene zaštite. Nedobronamjerni pokušaj Ministarstva zdravlja da napravi raskol između zdravstvenih radnika i pacijenata doveo bi do ozbiljnog narušavanja cjelokupnog zdravstvenog sistema u čemu bi bili gubitnici svi mi zajedno.

Zahvaljujem se na na bezrezervnoj podršci brojnim ljekarima Crne Gore i ljekarima država iz okruženja, građanima Crne Gore, a posebno studentima medicine koji žele da ostanu u svojoj domovini.

Predsjednica Ljekarske komore Crne Gore

Dr Žanka Cerović

_____________________________________________________________________________________________________________

VIJESTI

18.03.2023. godine

"Smijenjena sam zbog kritike Nacrta zakona o zdravstvenoj zaštiti"

Smjena sa mjesta pomoćnice direktora Kliničkog centra Crne Gore uslijedila je isključivo zbog toga što sam kritikovala Nacrt zakona o zdravstvenoj zaštiti, jer nijesam jedini ljekar koji pored javne, radi i u privatnoj zdravstvenoj ustanovi, rekla je za Portal RTCG dr Žanka Cerović, specijalista radiologije

Ministarstvo zdravlja danas je saopštilo da je Cerović obavljala dopunski rad bez saglasnosti direktora, čime je, navode, u skladu sa članom 98 stav 3 Zakona o zdravstvenoj zaštiti, počinila težu povredu radne obaveze. Prema tom nacrtu, zdravstveni radnici i saradnici, zaposleni sa punim radnim vremenom u ustanovi čiji je osnivač država, odnosno opština, ne mogu da obavljaju dopunski rad. Izuzetno, dopunski rad se može obavljati uz pisanu saglasnost direktora u toj ili drugoj zdravstvenoj ustanovi, ali isključivo u onima čiji je osnivač država, odnosno opština i u obrazovnoj ustanovi u ukupnom trajanju do jedne polovine punog radnog vremena. Cerović je za naš Portal rekla da će od svih ljekara koji su nastavili da rade u privatnim zdravstvenim ustanovama, samo njih petoro da odgovaraju pred disciplinkom komisijom. "Nacrt zakona je jako loš, ja sam ga kritikovala i to je i razlog ove akcije Ministarstva. Tačno je da su ciljano došli u kontrolu u PZU gdje sam radila oko 15 godina i uvijek uredno imala dozvolu za rad. Ova dozvola inače vazi šest mjeseci i treba je obnoviti. Ministarstvo je "naredilo" da se više dozvole ne izdaju, tako da ni ja ni ostale kolege nijesmo mogli da je dobijemo", pojasnila je Cerović. Kaže da je prestala da radi iz tog razloga i inspekcija koju je angažovalo Ministarstvo zdravlja, nije je ni našla u ambulanti za vrijeme kontrole, već su listali protokole i našli pacijente koje je ranije pregledala. "Bez obzira na objašnjenje vlasnika ordinacije da me povremeno pozove za svoje prijatelje i rođake jer vjeruje mojim nalazima, usledile su kazne i sankcije. Žao mi je što su kao kolateralna šteta stradali i moji kolege, koje su zatekli da rade privatno. Žao mi je što se u današnje vrijeme sankcioniše krajnje dobronamjerna i konstruktivna kritika", istakla je Cerović. Naša sagovornica, koja je i predsjednica Ljekarske komore navodi da ljekari smatraju da im se uzima sloboda da u svoje slobodno vrijeme rade, a i sloboda pacijenta da izaberu ljekara koji će da ih lječi i to u vrijeme koje njima odgovara. "Suština je da ljekari uglavnom rade bez dozvole, a samo zbog represivnog odnosa Ministarstva zdravlja", zaključuje Cerović. Iz Ministarstva su rekli danas da su u kordinaciji sa Upravom za inspekcijske poslove, počeli akciju kontrolisanja zdravstvenih ustanova na svim nivoima

“Prilikom prvih kontrola, utvrđene su broje nepravilnosti, koje se odnose na obavljanje djelatnosti za koje nije izdato rješenje Ministarstva zdravlja, zatim dopunski rad ljekara bez saglasnosti direktora matične ustanove, kao i izdavanje bez recepta ljekova čiji je režim izdavanja na recept”, naveli su u saopštenju.

Izvor

_____________________________________________________________________________________________________________

POBJEDA

17.03.2023. godine

Saopštenje predsjednice Ljekarske komore

Ministarstvo zdravlja smijenilo dr Žanku Cerović sa mjesta pomoćnice direktora KCCG jer nije imala saglasnost za dopunski rad, ona poručila da ne osjeća krivicu

Cerović: Rade svi ljekari, liste čekanja ne mogu biti ograničavajući faktor

Ministarstvo zdravlja je u ponedjeljak u 18 sati poslalo Inspekciju u privatnu kliniku gdje sam radila. Tu su našli četiri doktora bez saglasnosti i oni su novčano kažnjeni. Iako im je vlasnik rekao da više tu ne radim našli su neke pacijente koje sam pregledala i poslije 34 godine staža i nijednog prekršaja poslali me na Disciplinsku komisiju i smijenili – kazala je Pobjedi dr Cerović, koja je juče na sajtu Ljekarske komore upozorila ostale doktore na Inspekciju

Žanka Cerović smijenjena je juče sa mjesta pomoćnice direktora Kliničkog centra zbog, kako su saopštili iz Ministarstva zdravlja, dopunskog rada kod privatnika bez saglasnosti menadžmenta KCCG.

Iz ovog Vladinog resora ističu da su, u koordinaciji sa Upravom za inspekcijske poslove, počeli akciju kontrolisanja zdravstvenih ustanova na svim nivoima

Kontrole

Prilikom prvih kontrola, utvrđene su brojne nepravilnosti, koje se odnose na obavljanje djelatnosti za koje nije izdato rješenje Ministarstva zdravlja, zatim dopunski rad ljekara bez saglasnosti direktora matične ustanove, kao i izdavanje bez recepta ljekova čiji je režim izdavanja na recept – naveli su, između ostalog, u saopštenju

Cerović, koja je i predsjednica Ljekarske komore, za Pobjedu je potvrdila da joj je potrebna dozvola za dopunski rad od strane menadžmenata Kliničkog centra istekla u avgustu i da nije mogla da je produži zbog naredbe Ministarstva zdravlja da okosnica za dobijanje saglasnosti bude lista čekanja

Ona kaže da ne osjeća krivicu, te da je odluka o njenoj smjeni, između ostalog, i rezultat kritike na Nacrt zakona o zdravstvenoj zaštiti.

Cerović je saopštila i da je privatno od avgusta kada joj je istekla saglasnost radila samo povremeno, te da je u prošli petak vlasniku privatne klinike rekla da neće više dolaziti.

Ministarstvo zdravlja je u ponedjeljak u 18 sati poslalo Inspekciju u tu kliniku gdje su našli četiri doktora bez saglasnosti i oni su novčano kažnjeni, Iako im je vlasnik rekao da više tu ne radim našli su neke pacijente koje sam pregledala i poslije 34 godine staža i nijednog prekršaja za sve godine poslali me na Disciplinsku komisiju i smijenili – kazala je dr Cerović.

Saglasnost za dopunski rad, kako je objasnila, dobija se od menadžmenta ustanova za period od šest mjeseci, te se nakon toga mora obnoviti. Međutim, prema njenim riječima, nova naredba to je onemogućila većini ljekara.

U pravilniku koji je donešen 2017. godine uslovi za dobijanje saglasnosti za dopunski rad bili su profesionalan odnos, stručnost poštovanje radnih obaveza i radnog vremena sve dok Ministarstvo zdravlja nije donijelo naređenje da liste čekanja budu okosnica zabrane broj jedan - kazala je dr Cerović, poručivši da odlazak ljekara kod privatnika nikako ne može da utiče na liste čekanja.

U Ljekarskoj komori, kako je naglasila, rade sve kako bi korigovali ovu naredbu. Cerović objašnjava da je lista čekanja samo nešto što definiše kada neki pacijent treba da dođe na pregled.

Dakle, lista čekanja ne može biti ograničavajući faktor - poručuje dr Cerović

Ona je naglasila i da svi ljekari pa i oni koji nemaju saglasnost rade u privatnim ustanovama jer smatraju da su nezakonito ograničeni ne svojom krivicom.

Upozorenje ljekarima

Cerović je juče na sajtu Komore objavila saopštenje u kojem upozorava ljekare od svakodnevnog inspekcijskog nadzora Zdravstvene inspekcije koja postupa po nalogu Ministarstva zdravlja nad privatnim zdravstvenim ustanovama.

Vaš rad u privatnim zdravstvenim ustanovama bez saglasnosti poslodavca biće strogo kažnjeni kako novčano tako i pokretanjem disciplinskog postupka što je neprimjeren odnos prema ljekarina Crne Gore - poručuje ona u obraćanju ljekarima.

Jedini opravdani razlog da se onemogući ljekaru da radi u svom slobodnom vremenu u privatnoj zdravstvenoj ustanovi, kako dodaje, bila bi dokazana nestručnost i neispunjavanje radnih obaveza

Ljekarska komora u više navrata reagovala je kroz dopise i neposredne razgovore, ali nažalost, piše Cerović, sve pomenuto je bilo ignorisano od strane Ministarstva zdravlja.

Izvor

_____________________________________________________________________________________________________________

SAOPŠTENJE

17.03.2023. godine

Saopštenje predsjednice Ljekarske komore

images

_____________________________________________________________________________________________________________

DOPIS

17.03.2023. godine

Zajednički dopis Ljekarske i Stomatološke komore

images
images

_____________________________________________________________________________________________________________

OBAVJEŠTENJE

15.03.2023. godine

Dana 17.3.2023. godine (petak) Ljekarska komora Crne Gore neće raditi zbog održavanja sjednice Skupštine Ljekarske komore Crne Gore.

Stručna služba Ljekarske komore Crne Gore

_____________________________________________________________________________________________________________

SAOPŠTENJE

07.03.2023. godine

Ljekarska Komora Crne Gore (u daljem tekstu: Komora) poziva sve svoje članove da u roku od sedam dana dostave svoje sugestije, primjedbe i prijedloge, na e-mail info@ljekarskakomora.me, u vezi sa dopunjenim prijedlogom Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji je dana 3.3.2023. godine objavljen na internet stranici Komore.

Ukazujemo da je dopunjeni prijedlog Zakona o zdravstvenoj zaštiti i pored ranijeg traženja od Ministarstva zdravlja dostavljen Komori tek dana 3.3.2023. godine kada je i objavljen na internet stranici Komore.

_____________________________________________________________________________________________________________

OBAVJEŠTENJE

03.03.2023. godine

Svim članovima Ljekarske komore Crne Gore daje se na uvid prijedlog Zakona o zdravstvenoj zaštiti PREDLOG ZAKONA

_____________________________________________________________________________________________________________