Ukazujemo članovima Ljekarske komore Crne Gore na članove 117 i 117a Zakona o zdravstvenoj zaštiti (“Sl. list CG”, br. 3/16, 39/16, 2/17, 44/18, 24/19, 82/2020 i 8/21) koji propisuju da:
“Član 117
Zdravstvenom radniku može se privremeno oduzeti licenca za rad.
Zdravstvenom radniku nadležna komora privremeno oduzima licencu za rad, ako:
1) je pravosnažno osuđen na kaznu zatvora za krivično djelo protiv zdravlja ljudi ili krivično djelo protiv čovječnosti i drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom;
2) mu je izrečena privremena mjera zabrane obavljanja zdravstvene djelatnosti;
3) obavlja zdravstvenu djelatnost za koju mu nije izdata licenca za rad;
4) je provjerom kvaliteta stručnog rada, utvrđen teži propust u njegovom stručnom radu;
5) mu je pravosnažnom sudskom odlukom izrečena mjera bezbjednosti: obavezno psihijatrijsko liječenje i čuvanje u zdravstvenoj ustanovi, obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, obavezno liječenje narkomana, obavezno liječenje alkoholičara ili zabrana vršenja poziva, djelatnosti i dužnosti zbog koje ne može da obavlja zdravstvenu djelatnost; i
6) prekrši kodeks zdravstvene etike.
Privremeno oduzimanje licence iz razloga utvrđenog u stavu 2 tačka 1 ovog člana može trajati do brisanja osude u skladu sa Krivičnim zakonikom Crne Gore.
Privremeno oduzimanje licence iz razloga utvrđenog u stavu 2 tačka 2 ovog člana može trajati do isteka privremene mjere zabrane obavljanja zdravstvene djelatnosti zdravstvenom radniku.
Privremeno oduzimanje licence iz razloga utvrđenih u stavu 2 tač. 3 i 4 ovog člana može trajati od šest mjeseci do pet godina od dana dostavljanja rješenja o privremenom oduzimanju licence.
Privremeno oduzimanje licence iz razloga utvrđenog u stavu 2 tačka 5 ovog člana može trajati do isteka mjere bezbjednosti koja je izrečena zdravstvenom radniku.
Privremeno oduzimanje licence iz razloga utvrđenog u stavu 2 tačka 6 ovog člana može trajati od tri mjeseca do tri godine od dana dostavljanja rješenja o privremenom oduzimanju licence.
Na rješenje o privremenom oduzimanju licence za rad može se izjaviti žalba Ministarstvu.
Član 117a
Nadležna komora privremeno oduzima licencu zdravstvenom radniku i ako, u obavljanju zdravstvene djelatnosti, učini stručnu grešku kojom se narušava, odnosno pogoršava zdravstveno stanje pacijenta.
Pod stručnom greškom, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se zanemarivanje profesionalnih dužnosti u pružanju zdravstvene zaštite, nepažnja ili propuštanje, odnosno nepridržavanje utvrđenih pravila struke i profesionalnih vještina u pružanju zdravstvene zaštite, koje dovode do povrede, oštećenja, pogoršanja zdravlja, gubitka djelova tijela ili smrti pacijenta.
Odgovornost za stručnu grešku iz stava 2 ovog člana utvrđuje se u disciplinskom postupku pred nadležnim organom komore, u postupku redovne i vanredne provjere kvaliteta stručnog rada, odnosno u drugim postupcima, u skladu sa zakonom.”
Poštovani g. Ministre,
Kao predsjednica Ljekarske komore Crne Gore (u daljem tekstu: Komora) obraćam
Vam se u vezi brojnih reakcija članova Komore zaposlenih u zdravstvenim ustanovama čiji
je osnivač država, a povodom ukidanja saglasnosti za dopunski rad po nalogu Ministarstva
zdravlja u slučajevima kada postoje liste čekanja, kadrovski deficit ili je otežano
organizovanje procesa rada (smjenski rad, dežurstva, pripravnost).
Zakon o zdravstvenoj zaštiti (“Sl.list CG”, broj 3/16, 39/16, 2/17, 44/18, 24/19, 24/19,
82/20 i 8/21) u članu 98 pitanje dopunskog rada zdravstvenih radnika i zdravstvenih
saradnika zaposlenih sa punim radnim vremenom u zdravstvenoj ustanovi čiji je osnivač
država uslovljava pisanom saglasnošću direktora ustanove i ograničava na ukupno trajanje
do jedne polovine punog radnog vremena, Ovo pitanje se bliže uređuje Pravilnikom o bližim
uslovima za obavljanje dopunskog rada zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika
kojim se u članu 4 taksativno navode uslovi za obavljanje dopunskog rada, dok se članom
7 i 8 navedenog pravilnika propisuju indikatori za praćenje ispunjenosti jednog od uslova za
dopunski rad koji se odnosi na obim i kvalitet pruženih zdravstvenih usluga na primarnom,
sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite.
Medicinski kadar, a posebno ljekari su hronično deficitaran kadar ne samo u Crnoj
Gori već i u svijetu. Uprkos tome svi ljekari od početka svoje karijere profesionalno vrše
svoju dužnost, pa između ostalog dežuraju i češće nego što je zakonom propisano upravo
u ime i zarad dobrobiti čovjeka - pacijenta, a na štetu svog privatnog života i prije svega
vlastitog zdravlja. Zahvaljujući istinskoj posvećenosti i odgovornosti zaposlenih u javnim
zdravstvenim ustanovama crnogorski javni zdravstveni sistem je i opstao u uslovima
decenijskog kadrovskog, tehničkog i prostornog deficita. Nadalje, uslovljavanje dopunskog
rada listom čekanja kod činjenice da nema dovoljno medicinskog kadra da zadovolji
zdravstvene potrebe crnogorskih građana je dodatni atak na život i rad ljekara, jer po
sadašnjem stanju stvari, nažalost, ljekari će i u narednoj deceniji biti deficitaran kadar, a
liste čekanja neminovnost. Dopunski rad nije obavezan rad već je to ustavom
zagarantovano pravo svakog pojedinca, pa i doktora, da odluči da li će i gdje će nakon
punog radnog vremena nastaviti da radi dopunski rad. Potpuno je razumljivo da ljekar, kao
svaki građanin, ugovor o dopunskom radu zaključi sa poslodavcem koji će mu više platiti,
pa samim tim da nije obavezan da taj rad vrši kod države, ako će za svoju stručnost biti
manje plaćen nego kod privatnog poslodavca. Ovom treba dodati činjenicu da je pisana
saglasnost direktora ustanove obavezna samo i jedino za zdravstvene radnike koji rade u
ustanovama čiji je osnivač država, ali ne i za privatne zdravstvene ustanove čiji uposlenici
ljekari, poslije radnog vremena, dopunski rad mogu da zasnuju kod drugog poslodavca bez
ikakve saglasnosti poslodavca kod kojeg rade puno radno vrijeme, tj imaju ugovor o radu
sa punim radnim vremenom. Na ovaj način se vrši diskriminacija prema ljekarima
zaposlenim u javnim ustanovama.
Nadalje, treba li napomenuti da se prekovremeni rad u svim javnim zdravstevnim
ustanovama vrši kao stalna kategorija, a ne kao izuzetak samo u slučajevima ,,iznenadnog
povećanja obima posla, kao i u slučaju više sile, i u drugim izuzetnim slučajevima,, jer
povećani obim posla je konstanta u crnogorskom zdravstvenom sistemu uslovljena već
naprijed navedenim dugogodišnjim deficitom kadra. Na ovaj način se traži od ljekara
zaposlenog u javnom zdravstvu da odgovori svim zahtjevima sistema bez izuzetka i bez
pogovora, a sa druge strane postavlja se i uslovljava pitanje dopunskog rada na način koji
je protivan ustavnom pravu čovjeka na slobodu izbora, rada i života.
Težnja ministarstva da jača javni zdravstveni sistem, a prije svega, kako se navodi,
“dostupnost kvalitetne i pravovremene zdravstvene zaštite kroz kontrolu dopunskog
rada” je način na koji se ne rješava pitanje listi čekanja niti doprinosi kvalitetu pružanja
zdravstvenih usluga u javnom zdravstvenom sistemu. Naprotiv, dovodi do nezadovoljstva
zdravstvenih radnika koje može uticati na povećanje već postojećeg deficita ljekara
njihovim prelaskom u privatnu praksu koja pitanje dopunskog rada ničim ne uslovljava.
Povećanje zarada zaposlenih u javnom zdravstvu je bila krajnje neophodna mjera
opstanka zdravstvenog sistema kojoj su pribjegle i zemlje iz okruženja, ali daleko od toga
da uvećanje zarade smije biti instrument uslovljavanja doktora po bilo kom osnovu.
Sagalasni smo da zdravstvena zaštita treba da bude dostupna svima u punom obimu i u
istoj mjeri, a ne privilegija bogatih. Međutim ovaj problem je problem države koja nije
svojim građanima koji su “decenijama odvajali doprinose za zdravstveno osiguranje
i gradili ovu zemlju” obezbijedila uslove kvalitetne i pravovremene zdravstvene zaštite, a
ne doktora zaposlenih u javnim zdravstvenim ustanovama koji obavljaju svoj posao i više
nego što su po zakonu dužni.
Pitanje reklamiranja i privatnih i javnih zdravstvenih ustanova je pitanje koje svakako
treba zakonski regulisati i uspostaviti jasne standarde, ali to je, za sada, opet isključivo u
nadležnosti države.
U konačnom imajući u vidu sve prednje navedeno više je nego jasno da se
poboljšanje kvaliteta, dostupnosti i blagovremenosti zdravstvenih usluga ne može postići
kontrolom dopunskog rada zaposlenih u javnoj ustanovi čiji je osnivač država već kroz
druge modalitete, možda one koji doprinose približavanju javnog i privatnog sektora i
njihovom integracijom na mnogo većem nivou od dosadašnjeg.
Dozvolićete da na kraju ukažem na prioritetnu potrebu da se od strane nadležnih
institucija vrši kontrola rada ljekara koji dolaze iz drugih zdravstvenih sistema, prvenstveno
kontrola posjedovanja dozvole za rad – licence u crnogorskom zdravstvenom sistemu, kao i
urgentna potreba da se zakonski preciziraju uslovi za rad istih.
Uz želje za dobrim zdravljem i uspjehom u radu primite srdačne pozdrave.
S osobitim uvažavanjem,
Predsjednica
dr Žanka Cerović
Tragedija na Cetinju je kao zemljotres zaljuljala sve činioce društvene zajednice. Osjećamo nemoć i nemir dok se pitamo
kako je moguće da se ovo desilo. Moramo krenuti da pravimo analizu uzroka, izvedemo zaključke i napravimo korake da se
ovo ne ponovi, jer ne smije.
Podsjetimo se definicije zdravlja koja je napisana u Ustavu SZO ,,Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, duševnog i socijalnog
blagostanja a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti,,. Napravimo analizu gdje smo mi kao društvo, u odnosu na navedenu
definiciju, jer zdravlje društva diktira i zdravlje pojedinca. U tom cilju, aktivirajmo čitavu društvenu zajednicu, napravimo
zajedničku strategiju, angažujmo stručnjake i čitavu intelektualnu zajednicu.
Ljekarska komora se stavlja na raspolaganju svim svojim vrlo moćnim intelektualnim i profesionalnim kapacitetima da se kao društvo
izborimo za građanina Crne Gore jer bez ljudskih resursa ne moze ništa.
Predsjednica
Ljekarske komore Crne Gore
Žanka Cerović
11. Internacionalni medicinski kongres južnoistočnog evropskog medicinskog foruma (SEEMF).
Zbog korišćenja kolektivnog godišnjeg odmora, Ljekarska komora
Crne Gore neće raditi u periodu od 8.8. do 22.8.2022. godine
Stručna služba Ljekarske komore Crne Gore
Poštovani članovi Komore,
Sa zadovoljstvom vas obavještavamo da je izrada elektronskog registra članova Komore u završnoj fazi.
Kako bismo testirali operativnost ovog programa, u nastavku slijedi link putem kojeg možete da
pristupite vašem korisničkom nalogu: https://kmeregistar.me/login/
korisničko ime je ime.broj licence, password je ime.prezime (sve malim slovima)
Najljepše vas molimo da uočene eventualne nedostatke i probleme s kojima se sretnete tokom
korištenja programa pošaljete na info@ljekarskakomora.me.
Unaprijed se zahvaljujemo na saradnji.
Ljekarska komora Crne Gore
Ostvareni najveći uspjesi od osnivanja Ljekarske komore - dvostruko
povećanje plata i statusno unapređenje
Povećanje plata ljekarima u Crnoj Gori od 30 odsto, a onda i uvrštavanje
njihovih primanja u Zakon o zaradama u javnom sektoru i, ne manje bitno,
tretiranje napada na ljekara krivičnim zakonikom su tri najveća uspjeha
Ljekarske komore u posljednjih godinu koji su ostvareni uz podršku resornih
ministarstava i Skupštine Crne Gore. To je, na obilježavanju Dana Ljekarske
komore Crne Gore, poručila predsjednica, dr Žanka Cerović.
„Ljekarska komora je nezavisna, strukovna organizacija koja opstaje na
temeljima konstantnog usavršavanja, unapređenja kvaliteta zdravstvene
zaštite što je benefit naših pacijenata, i zaštite profesionalnih interesa
doktora“, navela je dr Cerović.
Osim toga, zahvaljujući naporima Ljekarske komore, Crna Gora će prvi put
dobiti elektronsku bazu podataka, odnosno registar svih doktora u zemlji.
„U toku je proces unošenja svih ličnih podataka svakog našeg ljekara, bez
obzira na to da li radi u javnom ili privatnom sektoru. Ovaj dokument biće od
neprocjenjivog značaja zdravstvenu politiku države. Na osnovu podatka o
broju ljekara, njihovim specijalizacijama i subspecijalizacijama kao i
gradovima u kojima rade, omogućićemo Vladi i Ministarstvu zdravlja da
strateški kreiraju zdravstvene politike. Ne manje važno, neće biti iznenađenih
i zatečenih kada neko od ljekara stekne uslov za penziju. Ova elektronska
baza podataka biće puls na osnovu kog će država znati u kom pravcu
promišljeno treba da se kreće“, objasnila je predsjednica Ljekarske komore.
„U Crnoj Gori danas radi 2.300 ljekara koji imaju prebivalište u našoj zemlji.
Njih 104 ima privremeni boravak, 98 ima stalni boravak i još 110 ljekara radi
po pozivu ustanove“, precizirala je dr Cerović.
Sa druge strane, međutim, ona je ukazala na podatke SZO iz 2013. godine.
„Prema toj statistici, Crna Gora ima oko 250 ljekara na 100 hiljada stanovnika.
Ispred nas, dakle više ljekara od Crne Gore imaju Srbija, Hrvatska, Slovenija,
pa čak i Gruzija, Jermenija, Moldavija, Azerbejdžan, Uzbekistan ili Kazahstan.
Zato ovaj problem mora da se rješava strateški i na duže staze“, smatra dr
Cerović koja je dodala da je nužno raditi na uspostavljanju hijerarhije u
zdravstvenom sistemu države.
Ona je podsjetila i da komora za Ministarstvo zdravlja obavlja dvije važne vrste
poslova od javnog interesa: to su izdavanje licenci i kontinuirana medicinska
edukacija.
„U tom kontekstu, nadamo se intenzivnijoj saradnji sa Ministarstvom
zdravlja, a u cilju unapređenja statusa ljekara i, posljedično, boljeg zdravlja
svih naših pacijenata“, kazala je dr Cerović.
Osim toga, Ljekarska komora uveliko radi i na tome da bude aktivan sudionik i
partner u iznalaženju najboljih rješenja uoči najavljene javne rasprave o
izmjenama i dopunama zakona o zdravstvenoj zaštiti.
„Vjerujemo da država prepoznaje svoj interes da Ljekarsku komoru i
institucionalno prepozna kao odgovornog saveznika i u procesu donošenja
odluka, a ne samo u njihovom sprovođenju“, smatra dr Cerović.
U cilju ostvarivanja visokih standarda prilikom liječenja naših građana i jačanju
društvene pozicije i međunarodnog ugleda njenih članova, Ljekarska komora
sarađuje sa brojnim evropskim i svjetskim asocijacijama.
„Mi smo punopravni član Stalnog komiteta evropskih ljekara, član Svjetske
medicinske asocijacije, a aktivni smo i u radu drugih međunarodnih
asocijacija“, podsjetila je dr Cerović.
Na kraju, ona je zahvalila i domaćoj i međunarodnoj javnosti koji su prepoznali
presudnu ulogu crnogorskih ljekara tokom najjačeg udara korona virusa 2021. i
2022. godine.
„Zdravstveni radnici Crne Gore su, tačno dvije godine od registracije prvog
slučaja korona virusa u Crnoj Gori, dobili specijalnu nagradu Svjetske
zdravstvene organizacije koju su zavrijedili, kako je naveo regionalni direktor
SZO dr Hans Kluge, u znak počasti i priznanja za doprinos očuvanju zdravlja i
života građana tokom pandemije COVID-19. Osim toga, istraživanja
sveukupnog javnog mnjenja iz aprila mjeseca, kog su sproveli CEMI i agencija
MINA, pokazalo je da građani Crne Gore imaju ubjedljivo najviše povjerenja u
zdravstveni sistem. Uvažila nas je država, uvažili su nas građani i
međunarodna stručna javnost“, zaključila je predsjednica Ljekarske komore uz
najavu da će ova institucija tokom 2022. godine, prvi put od osnivanja, dobiti
svoje prostorije koje će biti dom svakog crnogorskog ljekara.
Svečanom obilježavanju Ljekarske komore Crne Gore prisustvovali su
predstavnici Lekarske komore Srbije, predstavnici Skupštine Crne Gore, Odbora
za zdravstvo, rad i socijalno staranje, Ministarstva zdravlja, Medicinskog
fakulteta i Kliničkog centra Crne Gore.
Ostale fotografije možete pogledati na linku
Rezultate Ljekarske komore čestitali predstavnici Skupštine, Ministarstva zdravlja, Medicinskog fakulteta i KCCG: Današnji status ljekara neuporediv u odnosu na raniji period
Predstavnici Skupštine Crne Gore i resornog odbora, Ministarstva zdravlja, Medicinskog fakulteta i Kliničkog centra Crne Gore odali su priznanje Ljekarskoj komori Crne Gore za rezultate koji su ostvareni u prethodnom periodu, a povodom Dana ljekarske komore koji je obilježen u Podgorici.
Potpredsjednica Skupštine Crne Gore, Branka Bošnjak zahvalila je ljekarima u našoj zemlji na svemu što su uradili za građane tokom pandemije korona virusa.
“Ovih dana čujem neke dileme o tome da li je trebalo uvesti zarade ljekara u Zarade u javnom sektoru. Nema mjesta toj dilemi, svakako da je trebalo. Nijesu u pitanju ni plate ni koeficijenti već status ljekara. Ne možemo da dozvolimoin da nam subspecijalista bude nižerangiran u odnosu na činovnike u Vladi inače ne bi imao ko da nas liječi. Treba se posvetiti ljekarima i platiti ih adekvatno”, naglasila je Bošnjak.
Ona je naglasila da ubuduće treba voditi računa o kadrovskoj politici i planiranju budžeta za zdravstvo, sa posebnim osvrtom na mlade ljekare.
“Treba inicirati razgovore o stambenom zbrinjavanju mladih ljekara. Treba nastaviti sa trendom privlačenja kadrova javnom zdravstvu, i sada kada smo našli taj modus, treba ga održati”, navela je Bošnjak.
Njen kolega, poslanik i predsjednik Odbora za zdravstvo, dr Srđan Pavićević ocijenio je da je današnji status ljekara neuporediv u odnosu na period od prije 10, 15 ili 20 godina.
“Činjenica je da je Ljekarska komora postala ono što treba da bude. Skoro čitavu deceniju nije bila na visini zadataka jer se nije bavila suštinskim poslom i srozala je svoju autentičnu ulogu. Promjenama koje su nastupile prije pet ili šest godina, došlo je do promjena i Ljekarska komora je na putu da osvoji esnafski status koji joj pripada i da svojim savjetima utiče na izvršnu i zakonodavnu vlast”, ocijenio je Pavićević.
A, da će Ljekarska komora imati partnera u Ministarstvu zdravlja, potvrdila je generalna direktorica Direktorata za zdravstvenu zaštitu, farmakologiju i regulisane profesije u Ministarstvu zdravlja, dr Slađana Ćorić.
“Ljekarska komora je ugledan esnafski savez i udruženje čije rukovodstvo i članovi važe za ugledne profesionalce medicinske struke i nauke.Ministarstvo zdravlja drži Ljekarsku komoru za partnera i čvrst oslonac u kreiranju zdravstvenih politika i usmjerenja koja će nas voditi kvalitetnoj, brzoj i dostupnoj zdravstvenoj zaštiti. Strukovne organizacije su nam veoma važne kako bismo izgradili savremen zdravstveni sistem u kojem ljekari imaju mjesto koje zaslužuju i pacijenta koji je zadovoljan pružanjem njihovih usluga”, poručila je dr Ćorić.
Dekan Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, dr Miodrag Radunović istakao je da se mora odati priznanje sadašnjem menadžmentu Ljekarske komore na uređivanju regulative i sistema rada, na vođenju kredibilnog registra ljekara, licenciranju i praćenju stručnog i naučnog usavršavanja.
“Udareni su temelji profesionalne samoregulacije ljekarske struke uz traženje izvora ulaganja u ljudske resurse”, ocijenio je dr Radunović uz napomenu da, kako je rekao, društvo u cjelini mora shvatiti da bez zadovoljnog doktora nema ni zadovoljnog korisnika usluga.
Medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore, dr Zoran Terzić ocijenio da, ako je dilema i postojala, Ljekarska komora je u posljednjigh godinu i po pokazala put kojim se izvojevaju pobjede u procesu višedecenijske borbe za status ljekara.
“Uz zahvalnost doktorici Cerović, ali i Ministarstvu zdravlja, stvorili su se uslovi koji dokazane, ali i mlađe ljekare, ohrabruju da ostanu u svojoj zemlji, ali i da im prioritet bude rad u javnim zdravstvenim ustanovama. Prvo povećanje plata od 1. januara uz normalizaciju koeficijenata koja je najavljena od 1. jula dodatno motivišu crnogorske doktore. Zato moramo odati priznanje i Ljekarskoj komori koja je sada ostvarila naše ciljeve koji su zacrtani prije 30 godina”, ocijenio je dr Terzić.
“Na kraju, vjerujem da je došlo vrijeme da svi crnogorski ljekari, udruženi u Ljekarskoj komori, sa svim razlikama koje su naša prednost i vrijednost, a ne nedostatak, budemo jedinstveniji nego ikad. To je potreba svih građana Crne Gore, ali i nužda naše profesije”, naglasio je on.
Predstavnik Lekarske komore Srbije, dr Nenad Đoković čestitao je kolegama Dan Ljekarske komore Srbije u ime 34 hiljade članova.
On je, u perspektivi, sugerisao Ljekarskoj komori Crne Gore intenzivnije aktivnosti u međunarodnim strukovnim organizacijama.
Ostale fotografije možete pogledati na linku
Na osnovu člana 24 Statuta Ljekarske komore Crne Gore (“Sl. list
CG”, br. 36/18 i 29/21) i člana 3 Uputstva o načinu i postupku javne
rasprave i donošenju akata Ljekarske komore Crne Gore broj 516/2-4 od
1.10.2019. godine Izvršni odbor Ljekarske komore Crne Gore daje na
javnu raspravu
MINISTARSTVO FINANSIJA
n/r Ministru, mr Aleksandru Damjanoviću
MINISTARSTVO ZDRAVLJA
n/r Ministru, Dragoslavu Šćekiću
FOND ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE CRNE GORE
n/r vd Direktora, Vukosavi Pejović
SKUPŠTINA CRNE GORE
Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje
n/r Predsjedniku, dr Srđanu Pavićeviću
JAVNO OBRAĆANJE
Komisije za mlade ljekare Ljekarske komore Crne Gore
Poštovani,
Komisija za mlade ljekare Ljekarske komore Crne Gore dobila je informaciju da je odlukom nadležnih organa obustavljena isplata
uvećanja zarade za vrijeme dežurstva i uvećanja zarade po osnovu rada na dan državnog praznika za ljekare koji se nalaze na stručnom
usavršavanju – specijalizaciji.
Ovakva odluka, donešena bez ikakvog prethodnog upozorenja i konsultacija, direktno utiče kako na položaj specijalizanata tako i na
organizaciju rada u zdrvavstvenim ustanovama. Specijalizanti su, po prirodi svog posla, stub zdravstvenog sistema i to na svim nivoima.
Ljekari na specijalizaciji, em što se edukuju za posao specijaliste, u svakodnevnom kliničkom radu, iznose najveći dio posla – kontakt sa
pacijentom, trijaža, odluka o daljoj dijagnostici, zbrinjavanje najurgentnijih stanja, kontakt sa ordinirajućim ljekarom, kontakt sa
drugim ljekarima (konsultantima), administrativni poslovi i sl. Organizacija rada najvećeg broja zdravstvenih ustanova
podrazumijeva tzv. ,,rad u kolonama'' gdje su ,,na prvoj liniji fronta'' – dakle u neposrednom kontaktu sa pacijentima – upravo
specijalizanti koji se o svim koracima u dijagnostici i liječenju pacijenata konsultuju sa ,,drugom kolonom'' – specijalistima.
Ovakav rad omogućava da se mladi ljekari edukuju za rad, a s druge strane, specijalisti vrše kontrolu njihovog rada i donose
najvažnije odluke u vezi sa liječenjem konkretnog pacijenta. Ovakvim načinom rada se doprinosi jačanju kapaciteta budućeg kadra,
a sa druge strane stariji, iskusniji ljekari se angažuju u situacijama kada je to stvarno i neophodno.
Ukoliko se u praksu sprovede ovakva odluka, postavlja se niz pitanja:
*Da li će zdravstveni sistem moći da organizuje dežurstva i rad vikendom/praznicima ukoliko se specijalizanti ne budu angažovali za isti? Apsolutno je jasno da Crna Gora ima veliki problem u smislu nedostatka ljekara, a ukoliko sada dodatno opteretimo specijaliste, a ne iskoristimo kao do sada kapacitet specijalizanata, jasno je da će zdravstveni sistem ući u kolaps.
*Da li se donosiocima odluka u državi/zdravstvu isplati da specijalizanti budu samo nijemi posmatrači načina na koji se pruža zdravstvena usluga ili je opravdano specijalizante platiti za dežurstva/praznični rad i tako olakšati rad specijalistima?
*Kako će se izvršiti plaćanje za odrađena dežurstva/praznični rad tokom maja 2022. godine?
Podsjećamo da, u doba aktivne COVID19 pandemije, kada je to bilo u interesu države, svi specijalizanti koji se nalaze van Crne Gore,
stavili su se na raspolaganje zdravstvenom sistemu, i uključili se u rad sa COVID pacijentima. Specijalizantima u zdravstvenom sistemu
Crne Gore se neredovno isplaćuju naknade za odvojeni život, potpisuju diskriminatorske ugovore o specijalizaciji u kojima se stavljaju
u potčinjeni položaj u odnosu na poslodavca, a aktuelno se, ovakvom vašom odlukom, ugrožava i dovodi u pitanje egzistencija kako
specijalizanata tako i zdravstvenog sistema naše države. Ovakvom odlukom, imamo utisak, se vrijeđa dostojanstvo ljekara koji treba u
budućnosti da budu stub zdravstvenog sistema, krše se odredbe Zakona o radu, Opšteg kolektivnog ugovora, Kolektivnog ugovora za
zdravstvenu djelatnost, a što je najvažnije – ruši se dobro izgrađeni sistem edukacija i podjele odgovornosti u zdravstvenom sistemu.
Razlog javnog obraćanja, koje prosljeđujemo svim medijima u Crnoj Gori, jeste što su institucije na čijem ste čelu u prethodnom periodu bile
,,gluve'' za dopise koje im je Komisija upućivala, te ovim putem vas pozivamo da zajedničkim snagama riješimo problem koji je nastupio
ali i preduprijedimo problem koji može nastupiti sprovođenjem ovakve odluke – sve zarad dobrobiti naših pacijenata, a osiguranika Fonda
za zdravstveno osiguranje Crne Gore.
Na kraju, još jednom apelujemo da se specijalizantima ne oduzima mogućnost dežuranja u zdrvastvenim ustanovama kao ni rad u dane
državnih i vjerskih praznika jer posljedice takve odluke mogu biti nesagledive. Krivicu za to neće imati mladi ljekari koji su
započeli svoj profesionalni i životni put u zdravstvu.
Srdačan pozdrav,
LJEKARSKA KOMORA CRNE GORE
Predsjednica
Dr Žanka Cerović, s.r.
KOMISIJA ZA MLADE LJEKARE LJEKARSKE KOMORE CRNE GORE
Predsjednik
Dr Milovan Roganović, s.r.
Ljekarska komora Crne Gore svim medijima upućuje sljedeći apel:
“Ne sporeći da su u zdravstvu mogući propusti kao i u svakoj
profesiji i cijeneći ulogu koju nesporno ima medijsko izvještavanje i
novinarska profesija u zaštiti i promovisanju javnog interesa,
građanskih sloboda i vrijednosti, te slobode izražavanja i prava
javnosti da zna, ovim putem Vam se obraćamo i apelujemo na
senzibilniji odnos medija kada je riječ o temama čiji akteri su
zdravstveni radnici – ljekari, a koje su u fazi “pretpostavke”,
“glasine” i “izviđaja”, sa posebnim akcentom na odsustvo svake
naznake senzacionalizma u naslovu i tekstu.
U vremenu epidemioloških, socijalnih i društvenih izazova čija
veličina i kompleksnost su uzrokovale poremećaj odnosa u svim
sferama života unoseći sumnju i neizvjesnost, čini se da je više nego
ikada potreban senzibilniji pristup u obradi predmetnih tema koje
nijesu dobile svoj konačni epilog, jer vjera pacijenta u ljekara je od
ključnog značaja u procesu liječenja i ozdravljenja, što je i razlog
ovog obraćanja, a čemu mediji mogu značajno doprinjeti.“
Izvršni odbor
Ljekarske komore Crne Gore
Predsjednica, Dr Žanka Cerović
Poziv za Međunarodni kongres o demenciji. Prijem prijedloga radova za oralna predavanja i poster prezentacije će biti otvoren do
29. Aprila 2022. a obaviještenje o izboru oralnih predavanja i poster prezentacija će biti objavljeno 20. Maja 2022.
Ove godine iCoDem/22 će se održati uživo u periodu 23.- 25. Septembara 2022. u Neumu;
Bosna i Hercegovina.
POZIV
“Ljekarska komora Crne Gore zbog održavanja i sjednice redovnog zasijedanja Skupštine Ljekarske
komore Crne Gore neće raditi u petak 18.3.2022. godine.
Stručna služba Ljekarske komore Crne Gore”
Poštovane koleginice i kolege,
Odlukom Izvršnog odbora Ljekarske komore Crne Gore br. 380/3 od 20.09.2021. godine osnovana je Komisija za mlade ljekare. Zadatak Komisije je, između ostalog, razmatranje nacrta i prijedloga zakona i drugih akata koji se odnose na statusna pitanja mladih ljekara; kao i iniciranje donošenja novih zakonskih i podzakonskih rješenja koja se odnose na pitanja položaja mladih ljekara.
Tim povodom, Komisija je donijela Odluku o pokretanju inicijative za izmjenu i dopunu Pravilnika o kriterijumima i postupku za odobravanje specijalizacija i pravima i obavezama kandidata kojima je odobrena specijalizacija prema zdravstvenoj ustanovi (Sl. list Crne Gore br 22/16).
Komisija je započela internu proceduru predlaganja izmjena i dopuna pomenutog Pravilnika, pa ovim putem pozivamo sve mlade ljekare da ovom procesu daju svoj doprinos. Svoje predloge, komentare i sugestije možete poslati na mejl mladi@ljekarskakomora.me, najkasnije do 20.03.2022. godine.
Unaprijed zahvaljumemo za pomoć.
KOMISIJA ZA MLADE LJEKARE
Predsjednik
Dr Milovan Roganović, s.r.
PREUZIMITE POZIV
Odluka o izmjeni Odluke broj 740/11 od 7.12.2021. godine.
ODLUKA
ZU Specijalna bolnica za psihijatriju „Dobrota“ Kotor, je raspisala: JAVNI KONKURS za odobrenje specijalizacije zdravstvenim radnicima za potrebe ZU Specijalne bolnice za psihijatriju „Dobrota“ Kotor za oblast PSIHIJATRIJE – za dodjelu JEDNE (1) specijalizacije.
Detaljnije o konkursu možete se upoznati na https://psihijatrijakotor.com/javni-konkurs/
Stručna služba Ljekarske komore Crne Gore
tel. +382 20 266 587
web: www.ljekarskakomora.me
Ukazujemo svim članovima Ljekarske komore Crne Gore, koji su dužni da saglasno Zakonu o sprečavanju korupcije ("Sl. list CG", br. 53/14 i 42/17) podnose Izvještaj o prihodima
i imovini Agenciji za sprečavanje korupcije, da su po tom osnovu u obavezi da prijave i naknade koje su ostvarili radom u organe Ljekarske komore Crne Gore.
prilog: Zakon o sprečavanju korupcije
Stručna Služba Ljekarske komore Crne Gore
Ljekarska komora Crne Gore ove godine je napravila presedan i, umjesto pojedinca, za 2021. godinu nagradila sve ljekare koji su 365 dana proveli u COVID zoni u svim crnogorskim bolnicama, a namijenjena je djeci dr Eća iz Bijelog Polja koji je preminuo uslijed COVID 19 infekcije. Nagradu je preuzela njegova supruga, dr Aida Ećo. “Rukovodeći se isključivo Hipokratovom zakletvom, dajući život za druge, ostali smo bez kolega“, napomenula je dr Cerović. Tim povodom, održan je minut ćutanja uz pomen na sjeni dr Agovića i dr Šoškića iz Podgorice, dr Bakića i dr Joksimovića iz Berana, dr Eća iz Bijelog Polja, dr Jestrovića iz Pljevalja, dr Kljajića iz Bara i dr Dondića iz Plužina. Za najbolju ustanovu proglašen je Klinički centar Crne Gore, za najboljeg studenta medicine Ksenija Knežević a za najbolju privatnu ustanovu „Hipokrat“. Nagrade je, na svečanosti na Medicinskom fakultatu u Podgorici, uručila predsjednica Ljekarske komore, dr Žanka Cerović. U ime svih ljekara iz COVID zone, nagradu su preuzeli i dr Predrag Pejović iz Brezovika i dr Nebojša Gulić iz Kotora. Obrazlažući odluku da KCCG dobija godišnju nagradu za najbolju zdravstvenu ustanovu, dr Cerović je istakla da nije tajna da je upravo KCCG bio zamajac neprekidnog rada našeg zdravstvenog sistema ove godine. „KCCG je ove, za razliku od prošle godine kada je bio zatvoren šest mjeseci za sve što nijesu bili COVID i hitni pacijenti, ove godine radio kao sat. Ne samo da KCCG tretira sve pacijente već je u rekordnom roku nadoknadio i čak 40 hiljada pregleda iz 2020. godine. Sve vrijeme ova bolnica je bila na raspolaganju svim ostalim zdravstvenim ustanovama. Uvjerili smo se šta je solidarnost na djelu: KCCG je slao svoje ljekare svih specijalnosti u druge bolnice, dopremao je kiseonik, ustupao respiratore, prihvatao pacijente iz svih djelova države“, podsjetila je dr Cerović. Kako je dodala, bez obzira na to što se u dijelu javnosti katkada, nekad opravdano, nekad ne, nastoji stvoriti jaz između privatnih i zdravstvenih ustanova, Ljekarska komora je, kako kaže, ponosna što su dokazani partneri tokom 2021. godine bile kolege iz PZU „Hipokrat“ kojima je dodijeljena godišnja nagrada za najbolju privatnu zdravstvenu ustanovu. Dr Cerović je naglasila i da se ljekari se ne stvaraju ni preko noći ni očas posla. „Radosna sam što je s nama danas studentkinja šest godine medicine, Ksenija Zečević. O njenoj posvećenosti, iako mi najbolje znamo da ocjene nijesu jedini odraz nečijeg kvaliteta i znanja, govori činjenica da ne zna za drugu osim desetke“, kazala je predsjednica Ljekarske komore. Svečanosti na Medicinskom fakultetu, koja je održana uz pridžavanje svih propisanih epidemioloških mjera, prisustvovala je ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović i čelnici zdravstvenih ustanova.
Ostale fotografije možete pogledati na linku
Ostale klipove možete pogledati na linku
Priča se… da ljekari svojim porodicama ne preporučuju vakcinaciju.
— Institut za javno zdravlje Crne Gore (@ijzcg) December 22, 2021
Vaša dr Žanka Cerović, Predsjednica Ljekarske komore⬇️ #ijzcg #ministarstvo_zdravlja_cg #klinički_centar_cg pic.twitter.com/X97Wcfs59n
Bilten Ljekarske komore Crne Gore broj 26 / oktobar 2021. možete preuzeti na sljedećem linku
KONKURS ZA DODJELU GODIŠNJE NAGRADE LJEKARSKE KOMORE CRNE GORE možete vidjeti na ovom linku. Datum objave: 16.11.2021. godine
.Ljekarska komora Crne Gore zbog održavanja V sjednice Skupštine Ljekarske komore Crne Gore neće raditi u utorak 9.11.2021. godine
Nove preporuke u odnosu na vakcinaciju protiv COVID-19 02.10.2021.g. možete pročitati na ovom linku.
Kako bi se izbjeglo dodatno zbunjivanje javnosti, a povodom više istupa u javnost doktora medicine u vezi aktuelnih zdravstvenih i uopšte društvenih dešavanja koristim priliku da apelujem na sve kolege da se uzdrže od iznošenja stavova koji nijesu usko, stručno, naučno i profesionalno utemeljeni. Na taj način čuvamo profesionalni dignitet kako svoj tako i svojih kolega, a na šta nas obavezuje i Kodeks medicinske etike i deontologije.Saopštenje možete preuzeti na ovom linku.
U toku je popis inventara,finansijska kontrola i upravni nadzor u Ljekarskoj komori. Obavještavamo sve kolege koji su se obratili zahtjevom za solidarnu pomoć zbog COVID infekcije da će svi zahtjevi biti obrađeni i isplaćeni nakon 26.04.2021. po završenom izboru novog rukovodstva. Molimo kolege za strpljenje.
Poštovani članovi Ljekarske komore Crne Gore,
U saradnji sa Akademijom za kontinuiranu medicinsku edukaciju iz Beograda, Ljekarska Komora Crne Gore obezbijedila je veći broj e-learning programa kontinuirane edukacije koje možete koristiti besplatno, radi sticanja bodova za obnavljanje vaših licenci.
U skladu sa Pravilnikom, na ovaj način, možete sakupiti do 25 bodova za licencni period ( 7 godina ). U ovom trenutku, na raspolaganju su vam elektronski testovi. Izbor će uskoro biti proširen novim vrstama e-learning programa. Svi testovi akreditovani su odlukom Komisije za kontinuiranu edukaciju Ljekarske komore Crne Gore.
Više o organizaciji čije ćemo testove koristiti možete naći klikom na link ovdje.
Testovi se nalaze na početnoj strani sajta Akademije, koji se nalazi na internet adresi www.akademijazakme.edu.rs. Možete ih pogledati klikom na tab: „CRNA GORA“ u glavnom meniju ovdje.
OTVARANJE KORISNIČKOG NALOGA
Da biste rješavali testove neophodno je da otvorite svoj korisnički nalog. Otvaranje korisničkog naloga treba da uradite sami, klikom na tab: „Otvorite korisnički nalog“ koji se nalazi u gornjem desnom uglu početne stranice sajta Akademije. Procedura otvaranja korisničkog naloga opisana je u tutorijalu: UPUTSTVO ZA OTVARANJE NALOGA koje Vam dostavljamo kao elektronsku knjigu i kao video.
Molimo da ove instrukcije proučite.
RJEŠAVANJE TESTOVA
Kada otvorite korisnički nalog, neophodno je da Vaš username i password budu isto označeni brojem licence (npr: C – 000). Da biste rješavali testove neophodno je da imate personalni računar, laptop, tablet ili mobilni telefon sa android platformom i da ste povezani na internet. Testove možete rješavati bez ograničenja, u pogledu broja testova, kao i vremena ili mjesta sa koga pristupate sajtu Akademije.
Procedura rješavanja testa sastoji se iz nekoliko koraka:
I - upoznavanje sa pitanjima koja će biti postavljena,
II - upoznavanje s literaturom koja se nalazi na stranici svakog testa ponaosob,
III - neposredno rješavanje testa,
IV - popunjavanje evaluacionog upitnika,
V - generisanje ( i štampanje ) sertifikata ( potvrde o uspješno položenom testu ).
Detaljnije instrukcije možete pogledati u video tutorijalu UPUTSTVO ZA RJEŠAVANJE TESTOVA AKADEMIJE.
Ukoliko imate bilo kakav problem ili pitanje u vezi s ovim, kontaktirajte dežurnog administratora Akademije, koji Vam stoji na raspolaganju 7 dana nedeljno, od 8 do 22 časa. Akademija je za potrebe Ljekarske komore Crne Gore odredila kao dežurne administratore Oliveru Rančić, kontakt telefon 060 148 55 13 i Gorana Vučića, kontakt telefon 060 61 31 626. Možete ih kontaktirati koristeći aplikaciju Viber ili WhatsApp.
Sigurni smo da će korišćenje novostvorene mogućnosti olakšati prikupljanje bodova i inspirisati Vas da i sami postanete autori programa e-learning edukacije.
Želimo Vam uspješnu edukaciju!
Odluku o raspisivanju izbora za članove Skupštine Komore možete pogledati klikom ovdje
Crnogorski ljekari iz sredstava Ljekarske komore Crne Gore uplatili su 20.0000,00€ Nacionalnom koordinacionom tijelu za zarazne bolesti.
U nama bliskoj zemlji Republici Italiji 9% zaraženih čine zdravstveni radnici. Iz tog razloga molimo sve građane naše zemlje da nam pomognu u ovoj neravnopravnoj borbi koja će trajati dugo. U toj borbi pobijedićemo isključivo i samo ako svi budemo heroji, svaki pojedinac, cijela nacija.
Zato, da bi bio istinski heroj sasvim je dovoljno da budeš odgovoran, da vodiš računa o drugima i da budeš uporan u tome.
“Samo” to generacije će ti pamtiti.
Budi hrabar! Budi uporan! Budi heroj!
Na zahtjev predsjednika Ljekarske komore Crne Gore, predsjednik Skupštine Komore sazvao je elektronsku sjednicu Skupštine Komore na kojoj su delegati glasali za Odluku da se svi članovi Komore oslobode obaveze plaćanja članarine Ljekarskoj komori Crne Gore narednih šest mjeseci.
Podgorica, 15. oktobar 2019. godine – Državna revizorska institucija je izvršila finansijsku reviziju i reviziju pravilnosti Godišnjeg finansijskog izvještaja Ljekarske komore Crne Gore za 2018. godinu.
Nakon sprovedenih radnji državnih revizora, ocjene da su, pribavljeni revizorski dokazi dovoljni i preliminarnog izvještaja, na koji Ljekarska komora Crne Gore nije imala primjedbi, nadležni Kolegijum u sastavu Radule Žurić, član Senata DRI i rukovodilac Kolegijuma i Nikola Kovačević, član Senata i član Kolegijuma izražava pozitivno mišljenje na finansijsku reviziju Godišnjeg finansijskog izvještaja Ljekarske komore Crne Gore za 2018. godinu i pozitivno mišljenje na usklađenost poslovanja sa zakonima i drugim relevantnim propisima.
Finansijskom revizijom Godišneg finansijskog izvještaja Ljekarske komore Crne Gore za 2018. godinu utvrđeno je da su finansijski izvještaji Ljekarske komore Crne Gore za 2018. godinu u materijalno značajnim aspektima pripremljeni u skladu sa propisanim okvirom finansijskog izvještavanja i po svim značajnim pitanjima ne sadrže materijalne greške.
Revizijom pravilnosti utvrđeno je da su poslovne aktivnosti, koji se prije svega odnose na donošenja odluka, usklađene sa zakonskim, opštim i podzakonskim propisima, koji regulišu donošenje pravnih akata i javnu potrošnju.
Konačan Izvještaj o reviziji Završnog računa Ljekarske komore Crne Gore za 2018. godinu je objavljen na zvaničnoj internet stranici Državne revizorske institucije Crne Gore. Možete ga pogledati ovdje:
Obavještavaju se organizatori stručnih skupova da je smanjena naknada za kategorizaciju i bodovanje stručnih skupova, shodno Odluci Izvršnog odbora Ljekarske komore Crne Grne, broj 516/2-5 od 01. oktobra 2019. godine
Odluku Izvršnog odbora Ljekarske komore Crne Grne, možete pogledati ovdje:
Poštovani članovi Komore,
Ljekari i drugo medicinsko osoblje brinu o zdravlju stanovnika i nasilno ponašanje ne samo da ugrožava ljekare, već i sve građane kojima je potrebna pomoć.
Iz toga razloga smatramo da je neophodno da se preduzmu hitne mjere u cilju prevencije i suzbijanja nasilja nad ljekarima i ostalim medicinskim osobljem.
Komora je postavila obrazac za prijavu pretrpljenog nasilničkog ponašanja (obrazac se nalazi na stranici "prijava nasilja nad doktorima medicine"), koji članovi komore i drugo medicinsko osoblje mogu ispuniti i poslati stručnoj službi Komore na e – mail adresu: info@ljekarskakomora.me
Nakon dostavljene prijave Komora će u dogovoru sa žrtvom nasilja preduzeti sve neophodne pravne mjere protiv počinioca.
Odlukom da prijavite nasilni događaj pomažete Ljekarskoj komori Crne Gore da na osnovu dobijenih statističkih podataka o učestalosti nasilja nad doktorima u zdravstvenim ustanovama, predlaže preventivne mjere i insistira na njihovom uvođenju.
Organizatori stručnih skupova su dužni da podnesu prijavu za bodovanje i kategorizaciju skupa, najmanje 30 (trideset) dana prije održavanja skupa sa potrebnom dokumentacijom (označeno na prijavi).
Prijavu popunite na obrascu koji se nalazi na internet stranici Ljekarske komore Crne Gore ljekarskakomora.me i zajedno sa dokumentacijom uputite na e-mail adresu info@ljekarskakomora.me
Ako Udruženje doktora medicine organizuje stručni sastanak, oslobađa se naknade za akreditaciju skupa, pod uslovima:
